Anketno istraživanje / Kulturna baština Prčanja / novembar-decembar 2017 .
Danas crkva fascinira zbog svoje arhitektonske kompozicije i izvanredne integracije sa prirodnim okruženjem . Velika osmougaona kupola i crkveni toranj stoje i danas gotovo netaknuti uprkos razornom zemljotresu 1979 . godine . Međutim , crkveni brod je potpuno uništen , a njegova četiri zida prilično su oštećena . Međutim , od mora i dalje se čini da je crkva netaknuta te samo rijetki i radoznali avanturisti dolaze da posjete ovo remek -djelo arhitekture u brdu iznad Prčanja .
Pejzaž gornjeg srednjevjekovnog puta Prčanja područje je od izuzetnog značaja za mjesto i potrebno je da se apeluje na savjesno upravljanje kako bi zadržalo izuzetnu univerzalnu vrijednost kao sastavni dio Uneskovog Prirodnog i kulturnoistorijskog područja Kotora .
DOLINA SV . ANE ‒ GLAVATI
Dolina Sv . Ane posljednji je očuvani , ali ne i zaštićeni kulturni pejzaž unutrašnjeg dijela Bokokotorskog zaliva u Crnoj Gori , koji stupa uz samo more a posjeduje pun horizont pružanja ka brdu . Dolina Sv . Ane na Prčanju sa poljoprivrednim terasama , Crkvom Sv . Ane i posjedom patricijske porodice sa hrastovom šumom , zaslužuje da bude postavljena na sam vrh zaštite kao kulturni pejzaž od posebnog značaja za opštinu Kotor . Crkva Sv . Ana smatra se da datira još od XIV v . dok su ruševine Stare župne kuće najstariji materijalni ostatak srednjevjekovne rezidencije na Prčanju . Nalazi se na pedesetak metara od mora u brdu Vrmac . Crkva je jednobrodna , sa dva krovišta , polukružnom apsidom i prelomljenim svodom u sredini , kao i crkvenim zvonikom . Pripadala je porodici Sbutega na području koje se u starim vremenima nazivalo ,, Calme ” što znači tiho . Ispred crkve je postojalo staro groblje čije ostatke sada nije moguće evidentirati .
Nagnute terase poljoprivrednih imanja sačinjene od kamenih zidova , zasađene maslinama , hrastova šuma ispresijecana vješto kanalisanim potokom ograđenim suhomeđama , karakteristike su kulturnog pejzaža ovog podneblja . Tehnike kanalisanja riječnih tokova i načini održavanja zemljišta tradicionalnog karaktera svjedočanstva su minulih epoha o obradi pejzaža u prošlosti . Ona je svojevrsna pauza u linijskom prostiranju naselja Prčanja i odvaja ga Veljom rijekom od naselja Glavati .
Uneskova komisija izjavila je , da ovo područje treba da bude pod pažljivim prostornim menadžmentom , podvrgnutim izradi studije uticaja na kulturnu baštinu pri svakoj intervenciji , kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost .
ULICA LUKOVIĆA ( OD PALATE TRE SORELLE DO ZGRADE KARMENA )
Ulica Lukovića , sa luksuznim palatama i kapetanskim kućama , sa ukupno dvanaest baroknih balkona koji gledaju na more , nekadašnjim kamenim popločanjem duž cijelog uličnog fronta , po kazivanju je brojnih istoričara pri samom vrhu umjetničkog izraza barokne profane arhitekture uličnih cjelina na južnom Jadranu . Ulica Lukovića bila je jezgro javnog života mjesta od XVI do XVII vijeka . Kapetanske kuće sa izuzetno elegantno obrađenim kamenim balustradama u Ulici Lukovića , prate morsku liniju stapajući se u ulični front , čineći u funkcionalnom i estetskom domenu jedinstvenu i nedjeljivu ambijentalnu cjelinu . Naspram kuća prema moru , tokom vremena su rađene takozvane ponte za pristup jedrenjaka sa platoima na kojima se iskrcavao teret sa brodova , kao i male lučice ( mandraći ) za vezivanje porodičnih čamaca . Imajući to u vidu , priobalni pojas uz more bio je oduvijek nedjeljiv privatni prostor i činio cjelinu sa palatama . U kasnijem periodu , oko 1805 . godine , kada je ova regija već bila pod vlašću Austro-Ugarske , imperija je zarad vojnih potreba konstruisala prvi priobalni put uz more i na taj način u potpunosti prekinula kontinuitet porodičnih imanja od mora pa do kuća . Tim aktom zauvijek se mijenja karakter prostora i dijeli na dva dijela , jedan kojeg čine porodični pristani za brodove i vez čamaca , i drugi kojeg čini popločana ulica bratstva Lukovića .
integralni plan zaštite kulturnog pejzaža na Prčanju u Crnoj Gori
29