Anketno istraživanje / Kulturna baština Prčanja / novembar-decembar 2017 .
PALATA TRE SORELLE ( 3 PROZORA , 3 KROVIŠTA , 3 VRATA )
Palata Tre Sorelle na Prčanju je najbolje očuvan primjer gotičke profane arhitekture izvan urbanih srednjevjekovnih gradova u Crnoj Gori . Nije jasno kada je sagrađena zbog nedostatka arhivske građe , ali je sigurno da je postojala ovdje od 1500-ih , kada se spominje u arhivi u Kotoru kao ,, Villa Trium Sororum ”.
Njena arhitektonska koncepcija je jedinstvena . Istraživači tvrde da današnji oblik ne može biti prvobitan sudeći po njenoj jedinstvenoj i neobičnoj arhitekturi . Ovaj zaključak na prvom mjestu oslanja se na neidentične stilske građevinske tehnike kao i činjenicu da je središnji trakt blago uvučen i nagnut , pa ukazuje na to da se koncepcija palate drastično mijenjala tokom vremena . Palata je podijeljena u tri sekcije poput dvorca , sa tri krovišta i sa po tri prozora na svakom nivou .
Gotski svodovi i gotski prozori sa grbom plemićke porodice „ Buća “ iz Kotora , postojanje porodične kapele Sv . Jenonima na desnoj strani , i jedinstvene arhitektonske koncepcije , postavljaju je na najviši nivo nacionalne zaštite kao pojedinačno kulturno dobro ‒ palatu .
Uprkos tome , do danas ništa nije učinjeno da se unaprijedi upravljanje i zaštita palate , a sada stoji čak i bez prozora , prepuštena zubu vremena . Privatno je vlasništvo , pa joj je u planu menadžmenta određena stambena namjena , što je sasvim nepravedno učinjeno , ne uvažavajući njenu istorijsku vrijednost i povezanost u kolektivnom pamćenju starosjedelačkog stanovništva u proteklih 500 godina .
Na pitanje : „ Po Vama , kojoj kulturnoj namjeni bi trebalo namijeniti palatu ,, Tre Sorelle ’’, 50.8 % anketiranih se saglasilo da treba da postane Muzej Prčanja .
BOGORODIČIN HRAM , MJESTO KULTURNIH DOGAĐANJA
U cilju istraživanja posjećenosti kulturnih manifestacija koje se održavaju na Prčanju , kao i saznanja koliko ljudi redovno posjećuje najveću i najljepšu crkvu ovog dijela Jadrana , Bogorodičin hram , prisustvujući religijskom obredu ili kulturnoj manifestaciji , statistika izgleda vrlo zanimljivo . Naime , 13.8 % anketiranih tvrdi da crkvu nije ni jednom posjetilo u posljednjih 5 godina , a samo 20 % anketiranih je izjavilo da je crkvu posjetilo samo jednom u posljednjih 5 godina povodom religijske ili kulturne prigode . Činjenica da se kulturne manifestacije u ovoj crkvi održavaju uobičajeno , dva puta godišnje , te da se redovno svake nedjelje u crkvi služi Sveta Misa , statistika upravo i potvrđuje da se tokom Svete Mise redovno pojavljuje u prosjeku 10 osoba .
Međutim , tokom rijetkih kulturnih manifestacija koje se održavaju u crkvi , više je posjetilaca iz drugih gradova i inostranstva nego stanovnika Prčanja . Uprkos tome , većina anketiranih navodi da naselju Prčanj nedostaje kulturni i društveni život a ta ista ciljna grupa ne pohađa ni te rijetke kulturne manifestacije . Razlozi za to ovdje ne mogu biti identifikovani a zasigurno su brojni . Može se zaključiti da su anketirani koji su izjavili da su Bogorodičin hram posjećivali više od 20x u posljednjih 5 godina , tim prilikama prisustvovali vjerskim obredima .
OTVORITE MI CRKVU , MOLIM VAS ?
Na pitanje : “ Smatrate li , da je za Bogorodičin hram potrebno uvesti stalno radno vrijeme koje će iziskivati redovno zaposleno osoblje , na biljetarnici , ulazu , obezbjeđenju crkve kao i postojanje kustosa ili turističkog vodiča ”, 95.4 % anketiranih potvrđuje da je to zasigurno potrebno .
25