Anketno istraživanje / Kulturna baština Prčanja / novembar-decembar 2017 .
KULTURNO NASLJEĐE PRČANJA
U drugom poglavlju ankete posvećena je posebna pažnja kulturnoj baštini Prčanja , načinima na koje je lokalno stanovništvo koristi , prijedlozima za zaštitu pojedinih područja kao kulturnog pejzaža , kao i prijedlozima za restauraciju nekoliko posebno važnih objekata na Prčanju , te identifikaciji rizika i mogućnosti izgradnje magistrale kroz brdo Vrmac . U posljednjim godinama , Prčanj trpi neobuzdano uništavanje kulturne baštine , na prvom mjestu arhitektonske . Nestaje i blijedi veza njegovih žitelja ka posebnim mjestima kolektivnog sjećanja , uništava se kulturni pejzaž izgradnjom turističkih rezidencija bez unaprijed razrađenih strategija uticaja prema kulturnoj baštini Uneskovog Prirodnog i Kulturno-istorijskog područja Kotora . Ova anketa ima za cilj podizanje svijesti javnosti o značaju naslijeđenog identiteta kulturne baštine Prčanja , njene valorizacije po principima međunarodne prakse , i iznad svega , korišćenja od strane lokalnog stanovništva .
KULTURNA BAŠTINA U OPASNOSTI ?
Mještani Prčanja potvrđuju mišljenje Uneskovih i crnogorskih eksperata za kulturnu baštinu , da je kulturno nasljeđe na Prčnju po iskazu 92.3 % anketiranih , ugroženo , ili čak po iskazu 23.1 % anketiranih , izuzetno ugroženo . Na pitanje koliko državne i opštinske institucije posvećeno djeluju u pravcu zaštite kulturne baštine Prčanja , 61.5 % anketiranih navodi „ vrlo malo “, kao i to da je ta činjenica posljedica i nemara građana prema kulturnoj baštini . Sljedeće je pitanje stanja , u kojoj je mjeri Prčanj ugrožen neplaniranom ( divljom ) gradnjom , pa 93.8 % anketiranih potvrđuje da je ugrožen , te i to da je Prčanj veoma ugrožen neplanskom ( divljom ) gradnjom ( 15.4 % anketiranih ).
ARHITEKTONSKO NASLJEĐE ( CRKVE I PALATE )
Sljedeća pitanja su od anketiranih tražila poznavanje nekih osnovnih činjenica o graditeljskoj baštini
Prčanja , kao : “ Da li znate koliko postoji palata na Prčanju , koje su popisane kao kulturno dobro od posebnog značaja ?“ a odgovori su jasno podijeljeni . Na Prčanju postoji ukupno 5 palata od posebnog značaja , i to su : Palata Tre Sorelle XV , palata Luković XVII-XVIII , palata Beskuća XVIII , palata Verona XVIII i palata Florio XVIII . Uzrok nedoumice oko broja palata je najvjerovatnije dilema anketiranih koji su imali na umu i druge kuće od velikog značaja , a koje nijesu palate : kuća Andrije i Filipa Lukovića XVI i kuća Lazzari XVI ), a možda i još neke veoma značajne , kao što su : kuća Lovrijenca Sbutege XVII ( sa baroknim balkonom na uglu ) i kuća Iva Vizina XVIII ( prvog kapetana koji je pod zastavom Austro-Ugarske oplovio svijet u periodu 1852- 1859 ). Ukupno postoji 9 značajnih građanskih kuća i palata na Prčanju .
Na pitanje : “ Da li znate koliko postoji crkava na Prčanju , u stanju upotrebe ( katoličkih i pravoslavnih )“, dobili smo veoma podijeljene rezultate . Naime , 61.5 % anketiranih navodi da ih je ukupno 5 . Na Prčanju postoji ukupno 7 crkava u stanju korišćenja a to implicira da nijesu ruševine i da se najmanje jednom u godini otvaraju za obredne potrebe . To su : Crkva Sv . Ane ( Glavati ) XIV , Crkva Gospe od Karmela XVII ( Ulica Lukovića ), Crkva Svetog Nikole XVIII ( ispred šetališta uz more ), Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije ili Bogorodičin Hram XVIII-XX ( centar Prčanja ), Crkva Sv . Ivana Krstitelja XIII-XIX ( ambijentalna cjelina porodice Gjurović ), Crkva Sv . Antona Padovanskog XVII-XIX ( Rivijera ), i samo jedna pravoslavna crkva rotonda Svetog Petra Cetinjskog na groblju , XX . vijek . Dakle , 7 crkava u stanju upotrebe . Na Prčanju postoje i druge crkve , u ruševnom stanju : Crkva Sv . Petra u brdu XVI , Stara župna crkva Prčanja u brdu XV – XVIII i ruševine rimske bazilike iz IV – IX posvećene Sv . Tomi , koja se nalazi na privatnom zemljištu i nije dostupna javnosti . Na Prčanju postoji ukupno 9 crkava zajedno sa ruševinama od 18 koliko ih je postojalo nekada ili se spominjalo u arhivskim dokumentima .
23