Konsumidó Alertá Volumen 28, Òktober 2016 | Page 10

Na Estádos Unídos i na Union Oropeo òktober ta luna di Cyber Security (Seguridat di Internèt). Esaki ta e luna ku ta wòrdu uzá pa konsientisá komunidat riba kiko mester hasi pa protehá su mes ora e ta online riba internèt. Na Kòrsou tambe nos ta usa luna di òktober pa konsientisá e komunidat ku ta hasi uso di tur sorto di servisionan online tokante e peligernan ku tin ora bo ta online i kiko pa hasi pa protehá bo mes kontra e peligernan aki. For di 2015 Bureau Telecommunicatie & Post a start e kampaña “Curaçao Safe Online” den e luna di òktober. Bureau Telecommunicatie & Post a lansa un paginá di Facebook ku henter komunidat por bishita pa risibí informashon nesesario pa ta safe online.

Tur dia tin mas i mas servisionan online ta bini aserka. Esakinan ta keda presentá na nos via entre otro “Appnan” ku por keda uzá riba tur sorto di aparato. Tantu pa telefòn, kòmpiuter komo tablet, awendia tin tur sorto di App. Algun ehèmpel di App ku ta popular riba sosial media ta: Snapchat, Facebook, Twitter, Youtube, Instagram, Pinterest, Kik, Vine, Tumblr, Google Plus, Whatsapp, Linkedln, Tinder, ets. Esaki ta sin menshoná tur e míles di Appnan den tur online store pa kada ken su uso personal i uso pa negoshinan.

Awendia kasi tur hende ta hasi uso di un òf mas App inkluso tur sorto di e-mail online i páginanan wep. CARICERT a definí tres grupo di usuario ku ta usa servisionan online:

1. Hóbennan;

2. Adultonan;

3. Empleadonan di Empresanan i gobièrnu.

Kada unu di e tres gruponan aki ta kore riesgo riba internèt dor di loke nan ta hasi riba internèt pa metanan privá òf pa nan trabou. No ta importá kiko e meta ta riba internèt, fo’i ora nos ta online nos ta kore riesgo si nos no ta konsiente di kiko por hasi pa nos ta safe online.

Hóbennan

E peligernan ta bini ora ku e mucha tin akseso na internèt i ta eksplorá posibilidatnan ku tin riba internèt i kuminsá hunga games online ku otro hendenan, chat ku otronan i manda informashon personal pa e amigu di internèt ku e no konosé personalmente. Malechornan sa kon atraé muchanan riba internèt. Malechornan por traha wèpsaitnan atraktivo ku ta atraé e hóben pa keda bai bèk na e página i krea konfiansa online.

Pa nos muchanan por ta safe online:

- Mayornan mester komuniká ku nan yunan tokante

di nan uso i nan kondukta riba internèt.

- Mayornan mester instalá “parental control”

sòftware riba e kòmpiuter di e yu òf riba esun ku e famia henter ta hasi uso di dje.

- Mester tin antivirus software riba kòmpiuter i

tambe riba e telefòn selular.

- Mayornan mester konsientisá i protehá nan yunan

kontra cyberbullying (tentamentu online).

- Mayornan mester kontrolá pa e webcam di e yu su

kòmpiuter no ta funshonando sin ku nan ta na altura di esaki.

- Finalmente nos tin ku eduká nos yunan ku tur

loke nos pone riba retnan sosial ta keda riba retnan sosial pa semper. Nos no tin kontrol riba informashon ku nos a pone online.

Un kontribushon di

C u r a ç a o Safe Online

Seguridat di internèt ta responsabilidat di nos tur