Konsumidó Alertá Volumen 19, Ougùstùs 2015 | Page 18

E deseo di kome ora ku nos no tin hamber ta un indikadó fuerte ku bon mirá nos ta deseá algu otro ku no ta kuminda, pero nos no sa presis ta kiko.

Komementu i nos emoshonnan ta íntimamente relashoná ku otro. Tin okashon ku komementu ta nos refugio i tin otro biaha ku nos ta busk’é pasobra nos ta insatisfecho ku un situashon, nos tin problema personal òf simplemente pasobra nos ta sinti nos mes laf. Tambe nos sa usa komementu komo un forma di gratifikashon pa kualke éksito ku nos a logra.

Si nos analisá nos kondukta bon, ta for di chikí nan a hinka den nos e idea di mira alimentu komo un premio, kastigu òf asta komo alivio pa sierto malestar. Si e mucha kai òf ta yora, nos tabata konsol’é ku e promesa ku e ta haña un mangel. Si el a ninga pa kome, nos tabata kita e “toetje”. Si na skol a bai bon, bo por a konta riba un ice-cream etc. Ta bèrdat ku e ‘premio” tabata yuda den e propósito, pero esaki, bon mirá ta algu temporal, paso despues nos ta sintá ku e konsekuensha di e ekseso i e konfushon di no sa si nos organismo di bèrdat tabatin mester di tur e nutrientenan ku nos a konsumí. Akinan un konfushon ta kuminsá atrobe.

Ki ora ta hamber òf ansiedat?

E hábitonan inkorekto ku nos a lanta kuné for di mucha, hopi biaha ta pone ku tin ora ta difísil detektá e nesesidatnan alimentario ku ta realmente nesesario. P'esei ta importante pa nos kome ora tin hamber. Siña skucha loke nos kurpa ta bisa. Nos kurpa sa ki ora, kuantu i kiko ta nesesario pa e por funshoná optimal. Ta nos kurpa tin mester di e alimentu pa mantené nos saludabel.

Kustumbrá e kurpa ku e tin di tuma por lo ménos e 3 kumindanan di dia, esta desayuno, almuerso i sena, na e ora kustumbrá i den kantidat adekuá. Esaki lo yuda ku e kurpa mes lo detektá i manda señal ora ta un sensashon natural di hamber.

No hasi bo kuminda un refugio òf kastigu

Tin personanan ku ta usa kuminda i komementu komo un eskape pa un malestar emoshonal òf problema ku nan ta pasando aden. Nan ta kome ku e pensamentu ku di e manera ei nan por protehá nan mes, sinti nan mes felis, kita e ansiedat ku nan ta sinti òf resolvé e problema ku nan tin. Nan no ta pensa ku kisas kome pa “loko” únikamente lo hasi e situashon mas ferfelu, ya ku ora e sensashon di felisidat kita, e sentimentu original ta bolbe bèk, loke ta krea un sírkulo visioso, di kome, kome i keda kome.

Di otro banda tin personanan ku ta kastigá nan kurpa, deprivando esaki di kuminda komo sifuera esaki ta nan pió enemigu. Pa e hendenan aki, kuminda ta wòrdu mirá komo e foko di nan problema. Nan ta pensa ku si nan logra baha e 2-3 kilonan dimas nan problemanan tambe lo bira ménos.

Falta di outo-estima por pone nos buska e solushon pa nos problema òf ansiedat den kuminda, ku e konsekuensha ku e úniko kos ku nos ta logra ta hiba nos salú di kurpa i mente mas atras. Ta un bèrdat si ku nos no por ninga, ku ora nos ta kome nos ta satisfasé tantu nos nesesidat biológiko (hamber) komo sikológiko. Pa ekspertonan den e materia aki tur 2 ta mes importante. P’esei un bon alimentashon ta muchu mas ku duna nutrishon na e kurpa pa esaki keda bon. E ta duna tambe plaser na bida.

Siña saboriá bo kuminda

E momentu di kome mester ta un okashon pa kompartí i disfrutá, i ta importante dun’é su lugá, tempu i trankilidat ku esaki ta meresé. Ora nos kome purá nos sistema no ta registrá ku nos a kome i e gana di sigui kome ta keda. P’esei ta importante pa ora ta kome nos no tin distraishon, manera wak televishon òf lesa un buki.

Alimentu

i emoshon

Kon esaki ta afektá nos bida?