Konsumidó Alertá Volumen 12, novèmber-dezèmber 2014 | Page 20

Un bida saludabel tin biaha ta bal un lágrima. Siboyo ta algu hopi bon pa nos salú. Tambe siboyo ta un berdura ku ta duna nos kuminda un smak hopi sabroso. Hopi hende no ta gusta e holó i e lágrimanan ku ta wòrdu kousá dor di siboyo, pero esaki lo kambia ora ku nan haña sa tur e benefishinan ku siboyo tin pa nos salú.

Kresementu di kabei

Meskos ku konofló, siboyo ta kontené hopi stòf i suafel. Suafel ta esensial pa kresementu di kabei: e ta stimulá i ta aselerá e kresementu di kabei. Sinembargo esaki ta posibel solamente si bo hunta e siboyo huntu ku un zeta den bo kueru di kabes (preferibel zeta di yoyoba). Pa e por funshoná ideal mester hunta esaki den e kueru di kabes promé ku drumi i lag’é den e kueru di kabes henter anochi, esaki mester wòrdu hasí tur dia.

Nivel di suku den sanger

Klínikamente a keda probá ku siboyo ta yuda redusí e nivel di suku den un hende su sanger, danki na e supstansia (allyl propyl disulfide) ku siboyo ta kontené.

Malesanan di kurason i vaskular

Uso regular di siboyo ta baha okashona preshon abou i nivel di e kolesteròl. Esaki ta bini dor di suafel kromo i vitamina B6. Danki na e supstansianan aki ku e riesgo riba malesanan di kurason, vaskular i diabétis ta wòrdu minimalisá. Fuera di esei tambe e supstansianan aki ta yuda na baha e homocysteïne. Esaki ta un faktor di riesgo pa ataka di kurason i ataka selebral.

Wesu

Siboyo por ta hopi útil pa nos dor ku e ta mantené nos wesunan fuerte. Esaki ta bini dor di e supstansia potasio, kalsio i heru ku e ta kontené na gran kantidat.

Siboyo

E benefishinan di