Konsumidó Alertá Volumen 11, òktober 2014 | Page 19

Kua ta e tiponan di sanger ?

Tin diferente tipo di sanger. Promé ku un transfushon di sanger wòrdu hasí, ta importante pa sa kua tipo di sanger e donante tin, i kua tipo di sanger esun ku ta risibí tin. No ta tur tipo si sanger ta kuadra ku otro. Aki un splikashon kua ta e tiponan di sanger i kon por determiná bo tipo di sanger.

Bo sélula kòrá di sanger ta kontené karakterístika (ku proteina i karbohidrato) ku ta determiná ki tipo di sanger bo tin. Tin un total di 300 tipo di sanger. Pero e manera mas konosí pa determiná tipo di sanger ta dor di e asina yama ABO sistema ku e faktor résus. E sistema aki ta distinguí ocho diferente tipo di sanger

ABO sistema i faktor résus pa determiná tipo di sanger

Sigun e sistema ABO ta eksistí kuater diferente tipo di sanger: A, B, AB i O. E lèter nan ta para pa e tipo di proteina ku tin den e sanger. Tipo di sanger A ta kontené e tipo di proteina A. Tipo di sanger B ta kontené e tipo di proteina B i tipo di sanger AB tin tantu e proteina A komo B. E lèter O (sero) ta nifiká ku e tipo di sanger no tin proteina A i B. E ABO-sistema tin biaha ta wòrdu kombiná ku e asina yama faktor résus. Esaki ta indiká si tin ousensia di rhesuseiwit den e sanger. Na momentu ku e proteina aki ta ousente, e ora ei bo ta haña un min (-) patras di bo tipo di sanger. Si tin ousensia, na momentu ei bo ta haña un plus (+). Na e manera aki tin ocho diferente tipo di sanger: A-, A+, B-, B+, AB-, AB+, 0-, 0+.

Si bo ke sa kua tipo di sanger bo mes tin, e ora ei bo por puntra esaki serka bo dòkter di kas. Si e ta konosi kaba e ta para den bo file médiko. Si e no ta konosí ainda, bo por hasi un petishon serka bo dòkter di kas pa hasi e prueba di sanger.

BO SALÚ