ixÄ|~tÇ| àtÜ|~tàt
cu odgajaju svoje k}eri. Vjerujem da }e se bosansko-hercegova~ki muslimani slo`iti s dokazima koje }u iznijeti ovdje.
[ta je `ena?
@ena je jedno fino stvorenje, ~ija je uoga da reprodukuje ljudstvo. Upravo sa ovog gledi{ta
njena je uloga najuzvi{enija, jer
sa njom se u ovom pogledu mu{karac ne mo`e mjeriti. Kako bi
`ena mogla obavljati ovu svoju
ulogu, Allah, d`elle{anuhu, joj
je podario tijelo koje je u najljep{em stilu stvorio. U enciklopediji 19. stolje}a pod imenom `ena stoji, ’...ne razlikuje se `ena
od mu{karca samo po nekim
udovima.’ Stvarno u ove dvije
vrste stvorenja najvi{a je razlika
u udovima oplo|avanja, ipak
ima jo{ drugih vidova razli~itosti... Po{to je anatomski utvr|en svaki dio tijela, dalje se
ka`e u Enciklopediji, ’...sastav
`enskog tijela je isto kao i dje~iji. Zato je `ena kao i dijete vrlo
osjetljiva. Na njoj se veoma lahko osjeti djelovanje veselja, muke, straha i sli~no. Po{to lahko
pada pod ova psihi~ka stanja,
`ena je zato sklona neizdr`ljivosti...’ Dalje se ka`e, ’Svima
nama je poznato da `ena, pored
svoje ljepote, koju joj je priroda
dala, posjeduje jo{ i veliku ljubav. Ova prirodna ljubav naravno da je na mjestu jer u `ene
svaka stvar osje}a potrebu za estetikom. @ena po{to zna da je
vezana za ljepotu i nakit, to joj
je sredstvo za privla~enje ljubavi, za tim one osje}aju veliku
potrebu...’
Poznati filozof Prodon ka`e,
’@enska pamet koliko god je od
26 ^xÄtÅâËÄ [IFA’
na{e slabija utoliko je i u du{i
slabija, njen moral u prirodi nije kao na{. @ena {to }e dati presudu u jednoj stvari za ljepotu
ili ru`no}u, ne mo`e biti ista
kao i na{a. Od `enskih principa
jedan je nejednakost. U `ene se
ne mo`e vidjeti naklonost izjedna~enju prava i du`nosti...’
Po mom mi{ljenju su{tina je u
tome {to su mu{karci danas u
pogledu `ene udarili u prirodne
zakone koji su prouzrokovali
demoralizaciju u Europi, od ~ega se mnogo {tete i