gxÅt uÜÉ}t
njezin prekor, jer kako je mogu}e
da jedan mur{id kao razlog odbijanja navodi tako bezna~ajan razlog
a pravi se da ne vidi onoga ko je
stvarni vlasnik te naklonosti, odnosno Uzvi{enog Allaha. Druga strana tvrdi kako je Zunnun bio zadivljen Fatimom zbog njene dubinske
spoznaje Kur’anskih ~injenica.
Osoba vrijedna pa`nje svakako je i
Rabia Bint Ismail iz Sirije, supruga
sufije Ahmeda ibn Ebi’l Havarija.
Ova udovica je `eljeljela da svoje
zakonito nasljedstvo koje joj je ostalo od prvog mu`a potro{i na hajirli
na~in, jer se bojala da bi ovaj novac
mogao postati njezino isku{enje na
putu koji vodi Bogu Uzvi{enom.
Stoga je spomenutom sufiji ponudila brak i s njim je odr`avala platonski odnos, tkz. Zekerija brak.2
Uobi~avala je dane provoditi u postu i namazu, a no}i u molitvi. Pazila je svog mu`a Ahmeda i njegove
druge `ene, a jednom prilikom mu
je kazala: “Moja ljubav prema tebi
nije kao ljubav prema suprugu, nego kao ljubav prema bratu, i samo ti
`elim biti na usluzi.“
Prema dostupnim informacijama
iz pro{losti, vidljivo je da `ene nisu
imale samo ulogu salika velikih sufijskih mur{ida, nego su prisustvovale zikru i u~enju Kur’ana. Pripovjeda se da je Fatima, k}erka velikog sufije El-Kattana, u trenutku
zikra u jednom med`lisu, od silnog
a{ka preselila na Ahiret zajedno sa
trojicom mu{karaca, {to je potvrda
da je pristup `ena u med`lise ove
vrste bio potpuno normalna i uobi~ajena pojava. Naravno, kasnije je
ovo pitanje prihvatanja `ena od
strane {ejha, sa aspekta {erijata
2
Termin Zekerija brak aludira na
brak bez spolnog odnosa koji se
desio izme?u Hz. Zekerija i Hz.
Merjeme, odnosno ima zna?enje
platonskog kontakta izme?u dvije
osobe.
10 ^xÄtÅâËÄ [IFA’’
U djelu Kutubname
(Kutubnamah), nepoznatog autora, u kojemu su
osobitom na~inom
{ifriranog pisma
(rumuz), dati opisi i
minijaturisti~ki prikazi
svih qutbova, gawsova,
svijeta sa njihovim
osnovnim karakteristikama koje su ujedno i
znakovi njihovog
uzvi{enog polo`a ja,
navedene u i dvije `ene,
{to svjedo~i visokim
duhovnim stupnjevima i
dered`ama koje su `ene
u stanju posti}i.
postalo tema dugotrajnih rasprava.
U skladu sa o{trim {erijatkim tuma~enjima o zabrani doticanja `ene sa kojom ne postoji nikakva
vrsta srodstva, raspravljalo se o rukovanju prilikom davanja bejata
`enskog dijela d`emata u tekijama,
doticanju {ejhovog d`ubeta ili nekog drugog predmeta koji mu pripada, ili o doticanju njegovog {tapa
koji bi on pru`ao.
O najranijem periodu tesavvufa
postoje informacije kako o {irokom spektru razli~itih formalnosti
vezanih za tarikat, tako i o mur{idima i dervi{ima toga vremena.
Me|u `enama alimima koje su se
bavile kaligrafskom umjetno{}u,
trebalo bi spomenuti kaligrafkinju
[udu koja je ro|ena u Bagdadu
gdje je i umrla 1176. godine, u devedesetoj godini `ivota. U~enjem
je stekla veliki ugled i smatrana je
jednom od prvih znanstvenica toga vremena. Imala je lijep rukopis
a instrukcije tradicije, koju je nau~ila kod najstarijih autoriteta,
davala je velikom broju studenata.
Jedno i pol stolje}e kasnije, afri~ki
putopisac Ibn-i Battuta spominje
dva va`na imena od kojih je jedno
ime Umm Muhammed Aj{e koja
je `ivjela u [amu, a drugo Fatime
Taceddin `iteljke Bagdada.
@ene koje su bile naklonjene takvi
i tesavvufskom `ivotu bile su prisutne u Turskoj i za vrijeme vladavine Seld`uka. Iz biografije D`elaludina Rumija mo`e se vidjeti da je
imao sasvim normalan i prirodan
odnos sa `enama iz viskog dru{tva
toga vremena, kao i o njegovim
d`ezbama koje su ostavljale jak
utisak na `ene bez obzira kojoj su
socijalnoj klasi pripadale. ^ak je i
supruga seld`u~kog vladara Gijaseddina nosila njegovu sliku.
Naro~ito je zanimljiv Ibn Arabijev
pristup `enama, te njegova sje}anja
iz perioda mladosti vezana za dru`enja sa zahidima tog vremena. Tu
se naravno mora izdvojiti Fatima