Kapljice 2019. najstariji školski list u SD županiji - 36. izdanje Kapljice 2019. | Page 52
Petar Preradović (1818. – 1872.)
200. obljetnica
rođenja
slavnoga
pjesnika
U sjećanje
Petar Preradović bio je hr-
vatski pjesnik, prevoditelj
i vojnik te predstavnik ro-
mantizma iz prve polovice
19. stoljeća. Preradovića su
mnogi opisivali kao genera-
la koji je u duši bio pjesnik,
a čije je stvaralaštvo bilo
protkano duhom ilirizma.
Petar Preradović rodio se 19.
ožujka 1818. u Grabrovnici
pokraj Pitomače. Otac mu je
bio austrijski podčasnik pa ga
je majka, nakon očeve smrti,
poslala u Vojnu akademiju u
Bečko Novo Mjesto. Kao ča-
snik službovao je u Milanu, Za-
dru, Zagrebu, Cremoni, Beču i
drugim mjestima Habsburške
Monarhije, a sudjelovao je u
gotovo svim tadašnjim ratnim
pohodima austrijske vojske.
Karijeru je završio u činu ge-
nerala, a početkom 1850-ih
bio je pobočnik bana Josipa
Jelačića.
Jezik i domovina kao te-
meljno nadahnuće
Pjesme je počeo pisati na nje-
mačkom jeziku, a školujući
se i službujući u vojsci izvan
domovine, u jednome je ži-
votnom razdoblju gotovo za-
boravio materinski jezik. Inače
je govorio mnogo europskih
jezika, ali je iznad svega po-
čeo cijeniti hrvatski. Susret
s Ivanom Kukuljevićem Sak-
cinskim djelovao je na njega
sudbonosno jer je nakon tog
52
KAPLJICE 2016.
poznanstva počeo pisati na
hrvatskom, a domoljubni za-
nos toliko ga je ponio da su
mu jezik i domovina postali
temeljno poetsko nadahnuće.
Najplodniji je i najomiljeniji
pjesnik ilirskoga, preporod-
nog doba koji je slavio ljepotu
jezika jer je upravo u jeziku vi-
dio i budućnost naroda iz ko-
jega je ponikao. O hrvatskom
jeziku zapisao je: Ljub si rode,
jezik iznad svega, u njem živi,
umiraj za njega! Po njemu si
sve što jesi! Preradović se zani-
mao za hrvatski jezik, rodolju-
blje i vjeru, a u domoljubnim
pjesmama Zora puca, Putnik,
Rodu o jeziku, Jezik roda moga
osjeća se oduševljenje što se
narod nacionalno budio. Pre-
radović nije pisao samo tada
popularne budnice, nego i
ljubavnu i refleksivnu poeziju,
a njegov opus broji budnice,
sonete, odu, prigodnicu, hi-
mnu, baladu, elegiju, roman-
ce i nadgrobnice. Preradović
je bio pomalo mračan pjesnik,
a za takve je stihove oslonac
imao u vlastitom nesretnom
intimnom životu: umrli su
mu žena i djeca, a ženio se tri
puta. Najpoznatije su njegove
ljubavne pjesme Mrtva ljubav
i Miruj, miruj srce moje, koja je
i uglazbljena.
Veliko ime
Preradović je od posljedica
bolesti 1872. preminuo u au-
strijskom mjestašcu Fahrafel-
du, a nakon sedam godina
njegovi su posmrtni ostaci
preneseni u arkade na zagre-
bačkom groblju Mirogoj. Cje-
lokupnim je opusom zauzeo
jedno od vodećih mjesta u
hrvatskoj književnosti, a knji-
ževnik August Šenoa održao
je nadahnut govor te spjevao
„Himnu Petru Preradoviću”
koju je uglazbio Ivan pl. Zajc.
Za kraj, zanimljivo je spome-
nuti da, iako ga svi znamo kao
Cvjetni trg u Zagrebu, njego-
vo pravo ime nosi naziv Trg
Petra Preradovića u čast ovog
velikog hrvatskog pjesnika.
Njemu u čast, u Malom Luko-
ranu na otoku Ugljanu ukraše-
na je i mozaik klupa za koju se
smatra da je bila klupa na ko-
joj je napisao stihove prve ti-
skane pjesme. U ožujku prošle
godine, povodom njegova
200. rođendana, u njegovoj
je rodnoj kući u Grabrovnici
održan koncert kojim mu se
htjela odati počast i izraziti za-
hvala za sve njegove zasluge.
Lucia Pera, 7.b