Kapljice 2019. najstariji školski list u SD županiji - 36. izdanje Kapljice 2019. | Page 52

Petar Preradović (1818. – 1872.) 200. obljetnica rođenja slavnoga pjesnika U sjećanje Petar Preradović bio je hr- vatski pjesnik, prevoditelj i vojnik te predstavnik ro- mantizma iz prve polovice 19. stoljeća. Preradovića su mnogi opisivali kao genera- la koji je u duši bio pjesnik, a čije je stvaralaštvo bilo protkano duhom ilirizma. Petar Preradović rodio se 19. ožujka 1818. u Grabrovnici pokraj Pitomače. Otac mu je bio austrijski podčasnik pa ga je majka, nakon očeve smrti, poslala u Vojnu akademiju u Bečko Novo Mjesto. Kao ča- snik službovao je u Milanu, Za- dru, Zagrebu, Cremoni, Beču i drugim mjestima Habsburške Monarhije, a sudjelovao je u gotovo svim tadašnjim ratnim pohodima austrijske vojske. Karijeru je završio u činu ge- nerala, a početkom 1850-ih bio je pobočnik bana Josipa Jelačića. Jezik i domovina kao te- meljno nadahnuće Pjesme je počeo pisati na nje- mačkom jeziku, a školujući se i službujući u vojsci izvan domovine, u jednome je ži- votnom razdoblju gotovo za- boravio materinski jezik. Inače je govorio mnogo europskih jezika, ali je iznad svega po- čeo cijeniti hrvatski. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sak- cinskim djelovao je na njega sudbonosno jer je nakon tog 52 KAPLJICE 2016. poznanstva počeo pisati na hrvatskom, a domoljubni za- nos toliko ga je ponio da su mu jezik i domovina postali temeljno poetsko nadahnuće. Najplodniji je i najomiljeniji pjesnik ilirskoga, preporod- nog doba koji je slavio ljepotu jezika jer je upravo u jeziku vi- dio i budućnost naroda iz ko- jega je ponikao. O hrvatskom jeziku zapisao je: Ljub si rode, jezik iznad svega, u njem živi, umiraj za njega! Po njemu si sve što jesi! Preradović se zani- mao za hrvatski jezik, rodolju- blje i vjeru, a u domoljubnim pjesmama Zora puca, Putnik, Rodu o jeziku, Jezik roda moga osjeća se oduševljenje što se narod nacionalno budio. Pre- radović nije pisao samo tada popularne budnice, nego i ljubavnu i refleksivnu poeziju, a njegov opus broji budnice, sonete, odu, prigodnicu, hi- mnu, baladu, elegiju, roman- ce i nadgrobnice. Preradović je bio pomalo mračan pjesnik, a za takve je stihove oslonac imao u vlastitom nesretnom intimnom životu: umrli su mu žena i djeca, a ženio se tri puta. Najpoznatije su njegove ljubavne pjesme Mrtva ljubav i Miruj, miruj srce moje, koja je i uglazbljena. Veliko ime Preradović je od posljedica bolesti 1872. preminuo u au- strijskom mjestašcu Fahrafel- du, a nakon sedam godina njegovi su posmrtni ostaci preneseni u arkade na zagre- bačkom groblju Mirogoj. Cje- lokupnim je opusom zauzeo jedno od vodećih mjesta u hrvatskoj književnosti, a knji- ževnik August Šenoa održao je nadahnut govor te spjevao „Himnu Petru Preradoviću” koju je uglazbio Ivan pl. Zajc. Za kraj, zanimljivo je spome- nuti da, iako ga svi znamo kao Cvjetni trg u Zagrebu, njego- vo pravo ime nosi naziv Trg Petra Preradovića u čast ovog velikog hrvatskog pjesnika. Njemu u čast, u Malom Luko- ranu na otoku Ugljanu ukraše- na je i mozaik klupa za koju se smatra da je bila klupa na ko- joj je napisao stihove prve ti- skane pjesme. U ožujku prošle godine, povodom njegova 200. rođendana, u njegovoj je rodnoj kući u Grabrovnici održan koncert kojim mu se htjela odati počast i izraziti za- hvala za sve njegove zasluge. Lucia Pera, 7.b