Kapljice 2019. najstariji školski list u SD županiji - 36. izdanje Kapljice 2019. | Page 48

UČENICI ISTRAŽUJU Narodno blago našega kraja Zaboravljeni običaji Zaboravljeni božićni običaji Generacije onih koji poznaju baštinu polako nestaju, a obi- čaji se zaboravljaju jer nema onih koji bi održavanje tih obi- čaja preuzeli. Prikupljanje i bilježenje običaja postaje civili- zacijska zadaća očuvanja kolektivne svijesti i načina života koji je stoljećima i tisućljećima postojao kao najvažnija sa- stavnica identiteta. Vođeni tom mišlju, učenici 7.b razreda sa svojom su učiteljicom Katarinom Vukičević istražili i za- pisali božićne običaje svoga kraja. Cilj je ovog zajedničkog istraživačkog rada od zaborava sačuvati starinske običaje, obrede i vjerovanja te ukazati na njihovu socijalnu funkci- ju, a običaji i vjerovanja koja su prikupili, svjedoče o neka- dašnjem bogatstvu tradicijske baštine u Kaštelima i okolici. Advent Advent je razdoblje koje ka- rakterizira post, pobožnost, molitve, mise (osobito zorni- ce) te opća duhovna i tjelesna priprava za doček Božića. U adventu se nisu smjele održa- vati svadbe i veselja. Na dan Svete Lucije sijala se pšeni- ca koja je bila simbol života i plodnosti. Do Božića bi stajala na stolu, a tijekom božićnoga vremena stajala je ispod bora uz jaslice. Nakon Božića, pše- nica se davala pticama jer se ništa iz toga božićnog vreme- na nije smjelo bacati. Vjerova- lo se da gustoća pšenice poka- zuje kakva će biti žetva sljede- će godine. Prije su se u selima obavljale pripreme za Božić. Već su Materice i Očići (dva tjedna i tjedan dana prije Bo- žića) najavljivali da će uslijediti veliko veselje i slavlje. Tada su djeca dobivala od majke i oca darove, pokoji orah, badem, rogač, jabuke, suhe smokve, a 48 KAPLJICE 2019. ponekad i kolač. U vrijeme ad- venta klale su se svinje, a oni koji su prvi klali nosili su meso susjedima; jedni su drugima pomagali u klanju i priprema- ma. Pripremala su se i drva za božićne blagdane, pjevalo se, igralo i veselilo. Badnjak i Božić Badnje jutro i dan karakte- riziraju post, priprava hrane za Božić; škropljenje vodom i kićenje zelenilom, najčešće bršljanovim i lovorovim gran- čicama, domova, štala, stoke, dvorova, njiva, voćnjaka, ma- slinika, vrtova, badnjaka, itd. Značajke su Badnje večeri ki- ćenje, slama, božićni bor, bo- žićne jaslice, božićne svijeće, badnja večera, blagoslov ova- ca, večernja molitva, bdijenje, ophodi, čestitanje, zdravice, pjesme, koledanje, krjesovi. U središtu je pozornosti, od Bad- njega jutra do polnoćke, drvo badnjak te obredi i običaji ve- zani uz njega. Zelenilo pšenice u posudi i zelena grana božićnog drvca, u funkciji su prosperitetnih želja, napretka i obilja u slje- dećoj godini. Na Badnjak je bio običaj da se cijela obitelj okupi; majka (ili neka druga žena u kući) sprema prigodna jela da bi blagdanski stol bio poseban, a hrane bi bilo u izobilju. Jeli su uglavnom bakalar i krumpire. Svi ostali ukućani imaju svoje „dužnosti”. Djeca su išla brati bršljan kako bi mogla okititi kuću, a muškarci su odlazili po badnjake. Kad bi se spustila noć, cijela je obitelj odlazila na ognjište, žena bi blagosliv- ljala sve prostorije, a zatim bi muškarci unosili badnjake govoreći: Hvaljen Isus i Marija/ Na dobro vam došla badnja ve- čer!, a ukućani bi odgovorili: I s tobom zajno! Ti su se badnja- ci palili zajedno s komadićem badnjaka od prošle godine, vjerujući da tako vezuju go- dinu na godinu. Slamu su u kuću donosila djeca, prosipa- la su je po podu i ispod stola i valjala se po njoj (simbol Kri- stova rođenja na slami), a bad- njak onaj kome bi glava kuće rekla, obično sin ili unuk. Oko badnjaka bi se pjevalo i veseli- lo; pripjevavalo bi se i zahvalji- valo, jedna osoba bi započela s pjesmom, a onda riječ pre- dala kumu, susjedu i tako re- dom. Na Badnjak je bio post i nemrs, često bi se popila samo kap ulja i pojeo češalj-dva luka i zalogaj kruha čitav dan. Na ovaj se dan najviše veselilo,