Kapljice 2019. najstariji školski list u SD županiji - 36. izdanje Kapljice 2019. | Page 48
UČENICI ISTRAŽUJU
Narodno blago
našega kraja
Zaboravljeni običaji
Zaboravljeni
božićni običaji
Generacije onih koji poznaju baštinu polako nestaju, a obi-
čaji se zaboravljaju jer nema onih koji bi održavanje tih obi-
čaja preuzeli. Prikupljanje i bilježenje običaja postaje civili-
zacijska zadaća očuvanja kolektivne svijesti i načina života
koji je stoljećima i tisućljećima postojao kao najvažnija sa-
stavnica identiteta. Vođeni tom mišlju, učenici 7.b razreda
sa svojom su učiteljicom Katarinom Vukičević istražili i za-
pisali božićne običaje svoga kraja. Cilj je ovog zajedničkog
istraživačkog rada od zaborava sačuvati starinske običaje,
obrede i vjerovanja te ukazati na njihovu socijalnu funkci-
ju, a običaji i vjerovanja koja su prikupili, svjedoče o neka-
dašnjem bogatstvu tradicijske baštine u Kaštelima i okolici.
Advent
Advent je razdoblje koje ka-
rakterizira post, pobožnost,
molitve, mise (osobito zorni-
ce) te opća duhovna i tjelesna
priprava za doček Božića. U
adventu se nisu smjele održa-
vati svadbe i veselja. Na dan
Svete Lucije sijala se pšeni-
ca koja je bila simbol života i
plodnosti. Do Božića bi stajala
na stolu, a tijekom božićnoga
vremena stajala je ispod bora
uz jaslice. Nakon Božića, pše-
nica se davala pticama jer se
ništa iz toga božićnog vreme-
na nije smjelo bacati. Vjerova-
lo se da gustoća pšenice poka-
zuje kakva će biti žetva sljede-
će godine. Prije su se u selima
obavljale pripreme za Božić.
Već su Materice i Očići (dva
tjedna i tjedan dana prije Bo-
žića) najavljivali da će uslijediti
veliko veselje i slavlje. Tada su
djeca dobivala od majke i oca
darove, pokoji orah, badem,
rogač, jabuke, suhe smokve, a
48 KAPLJICE 2019.
ponekad i kolač. U vrijeme ad-
venta klale su se svinje, a oni
koji su prvi klali nosili su meso
susjedima; jedni su drugima
pomagali u klanju i priprema-
ma. Pripremala su se i drva za
božićne blagdane, pjevalo se,
igralo i veselilo.
Badnjak i Božić
Badnje jutro i dan karakte-
riziraju post, priprava hrane
za Božić; škropljenje vodom
i kićenje zelenilom, najčešće
bršljanovim i lovorovim gran-
čicama, domova, štala, stoke,
dvorova, njiva, voćnjaka, ma-
slinika, vrtova, badnjaka, itd.
Značajke su Badnje večeri ki-
ćenje, slama, božićni bor, bo-
žićne jaslice, božićne svijeće,
badnja večera, blagoslov ova-
ca, večernja molitva, bdijenje,
ophodi, čestitanje, zdravice,
pjesme, koledanje, krjesovi. U
središtu je pozornosti, od Bad-
njega jutra do polnoćke, drvo
badnjak te obredi i običaji ve-
zani uz njega.
Zelenilo pšenice u posudi i
zelena grana božićnog drvca,
u funkciji su prosperitetnih
želja, napretka i obilja u slje-
dećoj godini.
Na Badnjak je bio običaj da
se cijela obitelj okupi; majka
(ili neka druga žena u kući)
sprema prigodna jela da bi
blagdanski stol bio poseban, a
hrane bi bilo u izobilju. Jeli su
uglavnom bakalar i krumpire.
Svi ostali ukućani imaju svoje
„dužnosti”. Djeca su išla brati
bršljan kako bi mogla okititi
kuću, a muškarci su odlazili po
badnjake. Kad bi se spustila
noć, cijela je obitelj odlazila
na ognjište, žena bi blagosliv-
ljala sve prostorije, a zatim bi
muškarci unosili badnjake
govoreći: Hvaljen Isus i Marija/
Na dobro vam došla badnja ve-
čer!, a ukućani bi odgovorili: I s
tobom zajno! Ti su se badnja-
ci palili zajedno s komadićem
badnjaka od prošle godine,
vjerujući da tako vezuju go-
dinu na godinu. Slamu su u
kuću donosila djeca, prosipa-
la su je po podu i ispod stola
i valjala se po njoj (simbol Kri-
stova rođenja na slami), a bad-
njak onaj kome bi glava kuće
rekla, obično sin ili unuk. Oko
badnjaka bi se pjevalo i veseli-
lo; pripjevavalo bi se i zahvalji-
valo, jedna osoba bi započela
s pjesmom, a onda riječ pre-
dala kumu, susjedu i tako re-
dom. Na Badnjak je bio post i
nemrs, često bi se popila samo
kap ulja i pojeo češalj-dva luka
i zalogaj kruha čitav dan. Na
ovaj se dan najviše veselilo,