bezbednost je prepoznata kao jed
na od šest prioritetnih oblasti raz
voja. Kako smo jedina zemlja bez
ovakvog Zakona, recite nam zašto
se čekalo do sada?
Strategija jeste doneta 2010. go
dine i napori da se ovaj zakon done
se ulagani su u dužem periodu. Me
đutim, ja bih radije da govorim o to
me šta je Ministarstvo trgovine, tu
rizma i telekomunikacija na čelu sa
ministrom Rasimom Ljajićem radilo
u ovom mandatu Vlade. Dolaskom
na mesto pomoćnika ministra za in
formaciono društvo donošenje ovog
Zakona sam stavio kao jedan od naj
viših prioriteta. Uputio sam predlog
i ministar je formirao Posebnu rad
nu grupu za izradu nacrta zakona
koja je sastavljena od 31 člana, koja
je intenzivno radila na izradi u pret
hodnom periodu. Ukazao bih i da
na dinamiku donošenja zakona uti
če i činjenica da je potrebno posti
ći konsezus između brojnih aktera,
odnosno da je neophodno usaglasiti
stavove više državnih organa, za šta
je bilo potrebno određeno vreme.
Ministarstvo trgovine, turizma i tele
komunikacija ima dobru, intenzivnu
i konstruktivnu saradnju sa drugim
državnim organima koji su uključe
ni u proces donošenja zakona i ula
že veliku energiju kako bi se zakon
usvojio što pre.
Na koga se Nacrt zakona o in
formacionoj bezbednosti odnosi?
(Da li se odnosi samo na državne
organe i institucije?)
Nacrt zakona definiše IKT sisteme
od posebnog značaja. Ti sistemi mo
gu da budu organi javne vlasti, ali i si
stemi pravnih lica iz privatnog sektora,
kao što su, na primer, finansijske insti
tucije. Zakon se nije ograničio na IKT
sisteme državnih organa, jer je zaštita
IKT sistema potrebna kako u organima
javne vlasti, tako i u privatnom sektoru,
gde postoje brojni IKT sistemi koji mo
raju da budu bezbedni.
Nacionalni CERT
Za poslove Nacionalnog CERT-a
nadležan je RATEL. S obzirom da
je svetska praksa da Nacional
ni CERT bude federacija nadle
žnih organizacija, recite nam da
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 167