u slučaju retke upotrebe finansijskih
proizvoda ljudi se neminovno okreću
neformalnim pružaocima finansijskih
usluga, kao što su npr. lokalni zaj-
modavci. Korisnici ovih neformalnih
finansijskih usluga su uglavnom ljudi
sa nižim primanjima, koji pokušavaju
da na ovaj način organizuju svoje fi-
nansije. Međutim, oni nemaju lega-
lnu zaštitu, suočavaju se sa velikim
rizikom i mogu platiti više za znatno
lošiji finansijski proizvod.
Izveštaj pokazuje da „borba za fi-
nansijsku uključenost nije kreiranje
potpuno novih navika potrošača ili
izgradnja potpuno novih tržišta. Ne
radi se ni o obezbeđivanju pristupa
finansijskim tokovima, već o tome
da pružaoci finansijskih usluga znaju
da rade dobar posao kako bi pobe-
dili neformalni sektor.”
Rodna nejednakost
Još jedna bitna stavka koju mora-
mo uzeti u obzir jeste veliki rodni
jaz koji može postati još veći uko-
liko mobilne i digitalne tehnologi-
je postanu dominantan kanal za
pružanje finansijskih usluga. U
zemljama u razvoju, na primer, 8%
više muškaraca u odnosu na žene
poseduje račun u banci. U mnogim
zemljama je ovaj jaz dvocifren,
kao na primer u Maroku i Peruu, a
dostiže čak 30% u pojedinim zemlja-
ma, kao što su Pakistan i Bangladeš.
Žene znatno manje plaćaju ili prima-
ju novac putem digitalnih plaćanja,
a više koriste neformalne finansijske
proizvode, i takođe teže dolaze do
sredstava u hitnim slučajevima. Io
IInternet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 192