Kavala
Kavala je grad u severnoj Grčkoj, glavna luka u istočnoj Makedoniji, i glavni grad istoimene regije, smeštena je u istoimenom zalivu, i nalazi se preko puta ostrva Tasos.
U Kavali vlada vlažna suptropska klima, sa prosečnim godišnjim padavinama od 460 mm po metru. Snežne padavine su sporadične, ali ih ima manje-više svake godine. Prosečna maksimalna temperatura u junu, julu i avgustu iznosi 26,8; 29,7 i 29,5 stepena Celzijusa.
Regija Kavala obuhvata nekoliko opština, među kojima su Agia Varvara, Agios Joanis, Deksameni, Kalamitsa, Kentro, Neapolis, Panagia, Perigiali...
Grad je osnovan u drugoj polovoni VII veka p. n. e. Za vreme makedonske vladavine luka je doživela procvat, da bi, kada su došli Rimljani, grad postao glavna luka u regionu i glavna saobraćajnica, budući da je ispred njegovih zidina prolazila Via Egnatia, koja je povezivala Rimsko carstvo, to jest Drač u Albaniji i Istanbul. Apostol Pavle posetio je Kavalu 45 godine nove ere kada je bio na putu za antički grad Filipi, gde je osnovao prvu hrišćansku zajednicu u Evropi. Kasnije se su se na području grada i oko njega vodile žestoke bitke između krstaša i otomanskih Turaka.
Dvadeseti vek bio je zlatno doba Kavale. Od 1903. do 1909. godine grčki stanovnici uzeli su učešća u borbi za Makedoniju. Procvat duvanske industrije i porast broja stanovnika doveli su do ekonomskog napretka srednje i široke radničke klase koja je imala jake sindikate.