Dva divergentna primera
Kao pri er ne og ko je za ta
m
k
is
ube ljiv u svooj ulo i Mar al na o
d
j
z
š
v
di Fransis Heslbajn (Fran es Hes el
c
s
bein), pred ed i u i CEO-a Frances
s nc
Hesselbein Leadership Instituta. Da
Mar al nie usa ljen u svooj pro e
š
j
m
j
c
ni tae a a koe po e ue Fran is kao
l n t
j
s d j
s
je an od naj e ih li e a koe on zna,
d
v ć
d r
j
sve o i i či je i a da je Pi er Dra er
d č
n nc
t
k
(Pe er Druc er) jed om za ee io da
t
k
n
b l ž
je ona bia “mo da naj a nii ru o
l
ž
efik s j
k
vo iac ko a je on ika a sreo”. Po ed
dl
g
d
r
to a, zbog nje ih li er kih veš i a,
g
n
d s
tn
pred e ik Klin on je na ra io Fran
s n
t
g d
sis Pred e ič om me ajom za hra
s n k
d l
brost, naj i im pri na jem koe mo e
vš
z n
j
ž
da bu e do eje o ame ič om ci iu.
d
d l n
r k
vl
Is i u i pri er Fran is, Mar al ka e:
tč ć
m
s
š
ž
“Du o o sam po a tvo an ti e što je
b k
č s v
m
Fren is ta o e je an od moih naj o
s
k đ
d
j
b
ljih pria eja. Kao i svi lju i, Fren is se
j t l
d
s
su a a sa slič im pro le i a sa ko
oč v
n
b mm
ji a se svi su a a o. Ona je pro i
m
oč v m
ž
vea zdrav tve e pro le e, tra e i
l
s n
b m
g d
je sa pria eji a i po o ič e pro le
j t l m
r d n
b
me. I, kao svi vei i pro e i al i, ka
lk
f s on c
da je vre e da se bu e na po lu, ona
m
d
s
je uvek tu. Vi eo sam ka a je od ia
d
d
bl
po iv pred ed i a SAD-a jer se opre
z
s nk
deia za ne la e o pre a a je za ne
ll
p ć n
d v n
pr t u or a i a iu u maom gra u.
ofi n
g nz cj
l
d
Ka a se ona oba e e, ako je to u ljud
d
v ž
skoj mo i, ona i ura i. Nie va no ako
ć
d
j
ž
je ka nie sti ao “boji do o or”. Ona
s j
g
l
g v
ne sa o što je lič ost, ona je op i
m
n
t
mi ta i po i iv a, ona je in pi a iv a
s
zt n
s r t n
i ona po ti e da po ao bu e ura en.
s ž
s
d
đ
Za Fren is, šou mo a da se na ta
s
r
s
vi, i ona iza i na bi u sa lju a lju, sr
l z
n
b v
cem i straš u. Ona ve ue u ono što
ć
r j
ra i i svi u nje om okru e ju to ose
d
n
ž n
ćau i znau. Jed o tav o re e o, svi
j
j
n s n
č n
kupuju nje u glu u – jer nje a glu
n
m
n
ma je istin ka Fren is.”
s
s
Pot u o su r tan je pri er Mar
p n
p o
m
šao og klien a Te a. On mu je, ka o
l v
j t
d
k
ka e Mar al, i po o ao da raz e i po
ž
š
m g
r š
me u u die u.
n t
l m
Mar al je, ka o na o i, ra io sa Te
š
k
v d
d
dom go i u da a, po u a au i da
dn
n
k š v j ć
mu po og e da se uklo i u kor o a
m n
p
p r
tiv u kul u u, gde on stva o nie pri a
n
t r
r
j
p
dao. Na krau go i e mu je ko ač o
j
dn
n n
predo io da od ta e, jer je Ted bio
l ž
us n
toi o očaan da je po eo da de ri i
lk
j
č
p m
ra i svog ko a. Ted kao da je ugle ao
uč
d
sve lost, na u tio je kom a iu i sa a
t
p s
p nj
d
ra i neš o što voi.
d
t
l
“Niš a nie bio po reš o sa kom
t
j
l
g n
pa iom. Niš a nie bio po reš o sa
nj
t
j
l
g n
Te om. On sa o nie pri a ao ta o.
d
m
j
p d
m
To nie bio on”, obaš ja a Mar al. “U
j
j n v
š
Te o om slu au, ka a je nje ov šou
d v
č j
d
g
mo ao da se na ta i, on je jed o tav
r
s v
n s
no izlazio na pozornicu preko volje.
Ka a bi se on poa io na sce i, lju i
d
j v
n
d
oko nje a ni u istin ki ku o ai nje o
g
s
s
p v l
g
vu glu u – ni Ted nie za ta ku o ao
m
j
is
p v
svou vla ti u glu u.”
j
s t
m
Za o je Ted, upr os svim nje o im
t
k
g v
naj e im na o i a, bu u i da nie vo
v ć
p rm
d ć
j
leo svoj po ao, bio ono što Mar al
s
š
na i a “foi ant”. Jer, voe i svoj po
zv
lr
l t
sao je ono što či i vei e glum e do
n
lk
c
raslim prilici.
Kao na Brodveju
Upra o to je, sma ra Mar al, razog
v
t
š
l
zaš o vei i bro vej ki iz o a i mo u
t
lk
d s
v đ č
g
da pre o e svoa sr a u sva o iz o e
t č
j
c
k
v đ
nje. Oni nad la au gla o oje, po o
v d j
v b l
r
dič e pro le e i sve dru o. Jer, šou
n
b m
g
mo a da se