GM Business & Lifestyle #125 GM 125 PDF | Page 14

brže, a nekad malo sporije u so- ciološkom smislu, za to vreme se kapitalizam kao ekonomski sistem držao svog pravca zasnovanog na privatnoj kontroli kapitala. Ovim su se samo produbljivale protivrečnosti koje nosi u sebi, a raspodelom da 1,5% stanovništva raspolaže sa 95% svetskog bogatstva svakako smo se više približili kastama u Indiji nego očekivanom socijalnom napretku ovog veka. Kapital je postao još pokretljiviji, fleksibilniji, zahtevniji i suroviji. Pošto se kapitalizam i zasniva na konkurenciji, on je lako izašao kao pobednik nad ponuđenim modelom socijalizma. Kapitalizam je umeo da se promoviše, na televiziji su se vrtele reklame pune novih modela automobila, vesele dečice i blistavih osmeha za koje je zaslužna baš zubna pasta XY. Socijalistička dogovorna ekonomija nije imala bilo kakve šanse da se dogovori ni sama sa sobom, tako da su drugovi pokazali da oni ne mogu da odvedu nigde drugde nego u totalitarizam, doduše obojen crveno. Onda, definitivnom propašću socijalizma kakvog smo spoznali, kapital dobija još veći zamah i veselo skakuće po svetu. Države, posebno siromašnije, željne da privuku strani kapital šarmiraju ga svojim pod- sticajnim merama kako bi moćan kapital oplodnjom postao još moćniji i tako još malo produbio jaz između bogatih i siromašnih. Kapitalu je skoro uvek bolje „tamo negde preko“, jer je tamo izuzetno poželjna strana investicija, poput dogme izdignuta na tron „kreatora ili spasioca radnih mesta i bolji život svih građana“. I to sve dok firme kao Amazon ne plaćaju ni dolara poreza! Ljudi sve manje vremena imaju za kulturu ili šire obrazovanje (obra- zovanje koje je poželjno je jedino usko stručno). Neki delovi grada xxx