www.fantast.rs
Šta videti u Beču?
Priča o Beču počinje tročetvrtinskim taktom muzike... Taktom
valcera kojim kuca srce grada,
onog slavnog Štrausovog valcera o
gradu na lepom, plavom Dunavu...
Istina o Beču počinje susretom sa
Dunavom koji teče kraj grada po
kojem je postao slavan, kraj grada
čiju slavu nosi svojim valovima kroz
srce Evrope, do mora, i preko mora,
širom belog sveta... I
nika koji je gradu poklonio najveće
darove – svoju decu – Johana, Jozefa i Eduarda Štrausa...
Kada posetite carski Beč, ne bi trebali iz njega da odete a da ne vidite:
Prater – najstariji zabavni park Evrope, osnovan davne 1766. godine
odlukom cara Jozefa II. Park zaprema površinu od oko 1.700 ha. 1873.
godine arhitekta Lotar Abel rekonsve dok pesma o Beču bude mastruisao je i modernizovao park.
mila suzu u oku i unosila radost u
Tada je otvoren jedan od najvećih i
srce hodočasnika, što hita ne bi li se najprestižnijih parkova ove vrste na
suočio sa tom slavom i tom legensvetu. Imperija je želela da prikaže
dom koja mami i opija, sve do tad će svoju tehnološku nadmoć. Najveće
Bečlija rado primati gosta koji traži
znamenje ovog parka je ogromni
nešto što je za njega, domaćina,
TOČAK – nazivaju ga Rajcenrad ili
zauvek i davno nestalo... On traži
točak parobroda. Visok je 64 m i
izgubljenu slavu, traži 1000 godina
ima prečnik od 61 m. Napravljen
staru carevinu, sjaj baroka, kada se je 1897. godine povodom Svetske
živelo i otmeno i veselo, i uglađeno. izložbe u Beču. Sa njega se pruža
Traži zvuk dvorske kapele i kapelnezaboravna panorama grada.
Bečki Ring - Veliki kružni bulevar
izgrađan na temeljima odbrambenih
srednjovekovnih zidina, danas često
poistovećuju sa kružnim putovanjem kroz istoriju jednog velikog
carstva... Čitav centralni deo grada
nekada je bio utvrđen zidinama, sve
do 1857. godine kaga je car Franc
Jozef I izdao čuveni dekret “To je
moja volja” (Es ist Mein Wille) čime
je naredio rušenje gradskih zidina
i rovova. U svom dekretu car je
naredio i tačnu dimenziju kružnog
bulevara Ringstrasse, koji će biti
sagrađen na mestu zidina, kao i
položaje i funkcije novih zgrada. Te
velelepne zgrade i danas reprezentuju luksuz Habsburgovaca, kao i
slavu i moć Austro-Ugarske monarhije. Sa druge, praktične strane,
građenjem velikih bulevara bečki
vladari su se, po ugledu na Pariske,
štitili od postavljanja revoluciona-