BRANKO RADAKOVIĆ
Kao i svaki umetnik, sigurno imate
mnoštvo ideja. Na čemu planirate da
radite nakon ovog filma?
Da, ideja ima na pretek ali u ovom trenutku, ne mogu tačno da znam gde će
da me odvedu.
Dobitnik ste domaćih i inostranih
nagrada u oblasti filma, koliko su vam
nagrade važne i koliko su bitne kao
podstrek za naredne projekte?
Važne su kao motivacija da nastavim
dalje sa regenerisanim elanom.
Zanimljivo je bilo Vaše pojavljivanje u
emisiji Revolucija kod Malagurskog,
gde ste se borili za bolji položaj kulture i
kulturnih radnika. Da li je performans,
koji ste tom prilikom izveli, imao nekog
efekta?
Nije imao, a nisam ni očekivao da ima
realnog efekta jer je ovde potrebna masovna revolucija.
Sem što mi je Malagurski rekao da me
publika voli i da obavezno treba još
neki performans zajedno da uradimo,
drugog efekta nije bilo. No, i to je nešto.
Važno je da radimo i da verujemo u to
što radimo. Nedavno me je snimio i
za njegov film Težina lanaca 2 koji će
se pojaviti do kraja ove godine. U svakom slučaju, nešto se dešava i dok god
bude ljudi sa energijom poput Malagurskog, mogu se očekivati i neke promene.
Svet ne možemo da promenimo ali da
podstaknemo određeni broj ljudi da
razmišljaju svojom glavom i da se bore
za ono što stvaraju, mislim da možemo.
56 • Exart magazin
Energija ne sme da se ugasi zbog toga
što mediji uporno forsiraju pogrešne
vrednosti.
Po meni, pod hitno treba da se napravi
radikalni rez u medijskoj infrastrukturi
i da se stane na kraj sa kičom i primitivizmom, jer javno mnjenje obrazuje
mase, a kod nas traje jedan ozbiljan
haos već dve decenije.
S’ obzirom da ste autor mnoštva dokumentarnih i eksperimentalnih filmova,
koji Vam je omiljeni i sa kojim ste najzadovoljniji, sa ove tačke gledišta?
Imam i neke kratke igrane, a i jedan
dugometražni igrani film koji se zove
To moram. Za njega se najmanje zna, ali
sam sa njim verovatno najzadovoljniji.
Omiljeni nemam jer nisam narcis.
U kakvo je situaciji nezavisni i dokumentarni film danas i kako vidite budućnost
i perspektivu kinematografije u Srbiji?
Dok god se bude davao novac samo
politički podobnim autorima da bi zadovoljili volju neke privilegovane organizacije, ne možemo da imamo zrelu kinematografiju. Stvaraoc mora da
bude slobodouman.
Ja recimo imam tu privilegiju da stvaram tačno ono što hoću. Nisam opterećen
zato što na snimanju nemam deset kamera i sto statista. Ne zanima me ni što me
je neki neobrazovani kritičar izvređao
jer ne pripadam njegovom klanu, a ja i
inače nisam nikada ni pripadao nijednom klanu. Ne interesuje me ni to, da
napravim žanrovski film, za čim već godinama ovde pomahnitalo jure mladi