PRAVOSUDNE INSTITUCIJE
Sudije i generalni pravozastupnici mogu biti ponovno izabrani . 700 Kao što se kasnije pominje , isto vrijedi i za sudije Suda prve instance , dok sudije specijalizovanih sudova ( jednoglasnom ) odlukom postavlja Savjet – čl . 225a ( 4 ).
Sudije i generalni pravozastupnici se biraju iz reda lica čija je nezavisnost nesporna i čiji stručni kvalitet odgovara onom koji je potreban za najviše pravosudne dužnosti u zemljama koje ih kandiduju ili koji su pravnici (“ jurisconsults ”; “ jurisconsultes ”; “ Juristen ”) priznatih kvaliteta – čl . 223 ( 1 ). Dakle , da bi postalo sudija Suda pravde ili generalni pravozastupnik , lice mora ispuniti određene uslove moralnog i stručnog / profesionalnog karaktera . Iako može izgledati čudno , ovo posljednje je tekovina evolucije ustavnog rješenja , pristigla sa Rimskim ugovorom , što će reći da u smislu originalnog rješenja u Ugovoru o Zajednici za ugalj i čelik pravno obrazovanje nije bilo uslov za izbor u Evropski sud . 701
Budući da Ugovor tim povodom ćuti , državljanstvo sudija i generalnih pravozastupnika je , u principu , irelevantno pri njihovom izboru . Štaviše , ako je po slovu Ugovora , državljanstvo jedne od država članica nije uslov za izbor ! U praksi , jasno , o njemu se vodi računa . Kao što je već nagoviješteno , svaka je država članica predstavljena sa jednim sudijom , a dio kontinuirano ima svoje državljane kao generalne pravozastupnike . Naime , pet većih zemalja ( Francuska , Italija , Njemačka , Španija i V . Britanija ) daju po jednog , a ostale države članice imenuju tri generalna pravozastupnika , na smjenu i po utvrđenom redoslijedu . 702 Aktom o pristupanju iz 2003 . nije mijenjan broj generalnih pravozastupnika . 703
Kako se ističe , za razliku od čestih sporova oko kandidata za članove Komisije ili njenog predsjednika , ovdje se države generalno uzdržavaju od suprotstavljanja prijedlozima za članove Suda .
Značaj nacionalnosti sudija , u smislu pripadnosti određenoj državi članici , dodatno je minimiziran i pravilima Statuta , koja ne dopuštaju učesnicima u postupku da tim povodom zahtijevaju promjenu u sastavu Suda , odnosno njegovih vijeća – na primjer , da sudija iste nacionalnosti kao i stranka u postupku bude isključen iz predmetnog vijeća ili uključen u njega . 704 Kako se ističe , ova
700
Štaviše , pravilo je da se mandat sudija obnavlja jednom ili dva puta ( ili čak i tri puta ). Uz to , za njih ne postoji starosna granica za penzionisanje .
701
U skladu s tim , tokom 50-tih su sudije Evropskog suda bili jedan sindikalni funkcioner ( J . Serrarens , iz Holandije ) i jedan ekonomista ( J . Rueff , iz Francuske ). Ovim povodom vidi i Dehousse , 1998 ., str . 8 .
702
Vidi Zajedničku izjavu od 1 . decembra 1995 ., OJ L 1 / 221 / 95 .
703
U skladu sa Zajedničkom izjavom o Sudu evropskih zajednica , OJ L 236 / 971 / 03 , novopridošle države se integrišu u postojeći sistem imenovanja generalnih pravozastupnika . Vidi i Lenaerts i dr ., 2005 ., str . 451 .
704
Uz to , Evropski sud ne poznaje praksu karakterističnu za određene međunarodne pravosudne institucije , npr . Međunarodni sud pravde , a to je imenovanje ad hoc sudije iz države koja nema svog državljanina među stalnim sudijama .
242