Energetska efikasnost - specijalno izdanje GM Business & Lifestyle | Page 56
korisnik zakupljuje računarske kapa
citete opreme (procesorsku snagu,
memorijske resurse, kapacitete za
skladištenje podatka i prenosne ka
pacitete), pa sve do iznajmljivanja ši
rokog spektra programa za koje nije
dužan da plaća licence, već da plaća
po obimu i vremenu korišćenja.
Pored ostaloga, mogu se iznajm
ljivati privatni virtualni računari koji
se nalaze u računarskom oblaku za
jedno sa vašim programima i poda
cima kojima možete pristupati pu
tem interneta sa bilo koje tačke u
svetu, bilo preko nekog stonog ra
čunara, tankog klijenta ili mobilnog
telefona, sa istim komoditetom i br
zinom koju ste imali na svom raču
naru, sigurni da će svi vaši podaci
biti sačuvani.
U računarskom oblaku, u perio
dima kada se ne koriste intenziv
no, može se napraviti najmoćniji
superkompjuter, koji je u stanju da
za kratko vreme izračuna kakva će
biti vremenska prognoza ili sličan
kompleksni zadatak, za šta se ina
če izdvajaju ogromna sredstva za tu
opremu.
I pored svih prednosti koje dono
si računarski oblak, postoje odre
đene bojazni korisnika, a najvažni
ja i najčešća jeste sigurnost i tajnost
podataka, što je razumljivo kada kao
potencijalnog korisnika imate na
primer banku. Međutim, razvojem
tehnologije Cloud Computinga raz
vijane su i tehnologije zaštite i može
se s velikom sigurnošću reći da ova
tehnologija pruža ako ne veću, onda
bar istu sigurnost kao i u postojećim
data centrima.
U Srbiji se godišnje troši oko 900
miliona evra za informacione teh
nologije, od toga 72% je za opremu,
12% za softver i oko 13% za usluge.
Iako se u Srbiji troši svega 11,2% za
IT u odnosu na evropski nivo, pri
menom ove tehnologije mogle bi se
napraviti velike uštede koje bi mogle
da se mere stotinama miliona evra
godišnje.
Ušteda električne energije
Ukoliko bi Srbija primenila teh
nologiju računarskog oblaka, nje
na ukupna ušteda električne ener
gije iznosila bi 105 miliona evra go
dišnje. Pored toga, oslobodili bi se
energetski kapaciteti u iznosu od
327 MW, što je ekvivalentno kao da
je izgradila jednu elektranu istog ka
paciteta. To bi ukupno na petogodi
šnjem nivou donelo uštedu Srbiji od
preko milijardu evra. Ono što je bit
XX
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106
no jeste da bi većina ovih projekata
mogla da se ostvari skoro bez ika
kvih troškova za državu kroz pore
ske olakšice, akcize na tehnologiju
koja troši energiju, zakonsku zabra
nu korišćenja zastarelih tehnologija i
promotivne kampanje.