E-zbornik malih istraživačkih radova ZBORNIKt-završna verzija | Page 46

1. UVOD
August Šenoa je prvi autor koji je posvetio djelo Mili Gojsalić. Nadahnuće za pisanje
povjestice o Mili Gojsalić pronašao je u djelu Mihovila Pavlinovića. August Šenoa živio
je i rodio se u Zagrebu, bio je urednik „Vijenca“. Njegov zaposlenik bio je Mihovil
Pavlinović, koji je pisao o Mili Gojsalić u djelu „Pučki spisi“. Pretpostavlja se da je
Šenoa kao tadašnji urednik „Vijenca“ vidio potencijal u priči o Mili Gojsalić te tako
omogućio da ona od poljičke postane hrvatskom junakinjom.
2. RAZRADA TEME
August Šenoa najveće je ime hrvatske književnosti 19.stoljeća. Rođen je u Zagrebu, a
podrijetlom je iz Mađarske. Školuje se u Pečuhu pa ponovo u Zagrebu, kako bi pravne
nauke stekao u Pragu. Jedno vrijeme dobivao je potporu od biskupa Strossmayera,
kasnije se u Beču morao sam uzdržavati novinarskim urdničkim radom. Nakon par
godina odlazi u Zagreb gdje ostaje do kraja svog života. Od 1873. pa sve do smrti
uređivao je „Vijenac“.
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
3.1. Hipoteze
August Šenoa nadahnuće za svoje djelo pronašao je u djelu Mihovila Pavlinovića.
August Šenoa bio je urednik najcjenjenijeg časopisa toga vremena („Vijenac“), a Mihovil
Pavlinović pisao je za taj časopis.
„UREĐUJE GA AUGUST ŠENOA, A IZDAJE DIONIČKA TISKARA.“ 1 Prvi se
put August Šenoa susreće s Milom 2 u djelu Mihovila Pavlinovića „Pučki spisi“. Tako je
August Šenoa došao u kontakt s Pavlinovićevim radom. August Šenoa živio je u
Zagorju, a Pavlinović u okolici Zadra. Pavlinović je pisao o Mili („Pučki spisi“) te se
pretpostavlja da je tako Šenoa saznao i dobio inspiraciju za pisanje o poljičkoj junakinji.
„To slavno i nenadano slavodobiće učini mlada Mila Gojsalića...Mlada junakinja...“ 3
Mila Gojsalić u djelu Augusta Šenoe od poljičke postaje hrvatskom junakinjom.
Pretpostavlja se da je Mila nakon Šenoine povjestice postala hrvatskom junakinjom.
Naime, Šenoa je bio jedan od najuglednijih književnika, kao i urednik najcjenjenijeg
časopisa. Dok Šenoa nije napisao povjesticu o Mili za nju su znala samo Poljica i
Šenoa, August. Vijenac. Zagreb: Dionička tiskara, 1875.
Mila Gojsalić bila je poljička junakinja, nevjesta hrabrog Petra Kulišića. Bila je dična cura plemenite kuće Gojsalić. Pisali su o
njoj kao o junakinji koja je bila spremna žrtvovati svoj život za slobodu Poljica. Ljubav za Petrom i Poljicima dotukla ju je te je
smislila junački plan.
3 Pavlinović, Mihovil. Pučki spisi. Zadar: „Narodni list“, 1876.
1
2
44