E-zbornik malih istraživačkih radova ZBORNIKt-završna verzija

sličice i refleksije o zagrebačkom društvenom životu. Kritizirao je njemčarenje u hrvatskim gradskim porodicama i žalio je što u Hrvata još nema dosta smisla za umjetnost.“ 2 3.2. Metode rada Ovaj istraživački rad obuhvaća mnoge izvore koje se saželo i sklopilo u jednu cjelinu. Najviše smo istraživali u školskoj knjižnici te u mrežnom katalogu GKMM 3 , ali i u raznim časopisima, a ponajviše u Vijencu te Jadranskom dnevniku. Također smo pretraživali i razne portale kao npr. Portal hrvatskih znanstvenih časopisa „Srce“. 4. REZULTAT ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Kao što se može zaključiti, August Šenoa bio je avanturist koji je volio isprobavati nove zanimljive stvari. Studirao je pravo u Zagrebu i Pragu, no nije položio ispite i stoga se vratio u Zagreb. Tamo je prvo radio u uredništvu časopisa „Pozor“, a kasnije kao dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu. Posebno se ističe njegov rad kao urednik časopisa „Vijenac“, koji je uređivao od 1874. do svoje smrti 1881.g. Kao što je dobro poznato, ipak, najveći utjecaj je ostavio u hrvatskoj književnosti. Također se iskušao u mnogim drugim zanimanjima. Bio je pjesnik, pripovjedač, romanopisac, feljtonist, polemičar, književni i kazališni kritik, teoretik, putopisac, prevoditelj… Važan dio njegova života obilježile su povjestice i feljtoni. U feljtonima je iznosio sličice i refleksije o zagrebačkom društvenom životu te o različitim političkim i kulturnim pitanjima. Bio je odličan prevoditelj jer je pored slavenskih znao i sve glavne europske jezike. To je potvrđeno njegovim stihovima pjesme iz gimnazije koje je pisao na njemačkom jeziku. Ipak, nije u svemu bio tako uspješan. U drami je bio izvrstan kritičar, ali ne i pisac. U razdoblju kad se posebno zanimao za dramu napisao je komediju „Ljubica“ koja je doživjela neuspjeh na svojoj premijeri. Šenoa se zanimao i za politiku, pa su ga tako političke prilike u Austriji vezale uz novine. Ekonomske, društvene i političke prilike u vremenu njegova književnog djelovanja bile su pune napetosti, to se osjećalo u njegovim djelima. Šenoa je već kao 24-godišnjak dobro uočio prilike u Rusiji. Izrugivao se različitim tipovima hrvatskih političara karijerista. 2 3 Barac, Antun. Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije. Zagreb: JAZU, 1954. Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu 37

E-zbornik malih istraživačkih radova ZBORNIKt-završna verzija | Page 39