DATA - Internet ogledalo specijalno izdanje IO 191 DATA SPECIJAL | Page 14

Zaključak brojnih izveštaja Opser- vatorije kao i same rezolucije EP je bio jednoglasan - blockchain itekako ima svoj potencijal i nije u koliziji sa GDPR uredbom. Štaviše, prepoznate su znatne prednosti ove tehnologije u zaštiti podataka putem enkripcije i pseudoanonimizacije, dok istovreme- no omogućava izgradnju celog novog okvira za transparentnost, integritet podataka i praćenje podataka koje ne bi bilo moguće arbitrarno menjati. S tim u vezi, nalazi ove evropske insti- tucije su da je mogućnost primene široka i da će uticati na skoro sve se- ktore ekonomije. Uz ovo se izdvajaju poziv za decen- tralizacijom baza podataka u kojima su sačuvani privatni podaci građana EU kako bi se smanjio prostor za nedoz- voljeni pristup, kao i decentralizacijom infrastrukture korišćenjem blockhain čvorova i servera. Naposletku, pose- bno se iscrtava, spram usaglašavanja sa GDPR uredbom, da će „privatne, permisione blockchain mreže ko- jima se upravlja konzorcijumima kompanija ili vladinim agencijama moći daleko lakše da primene slovo GDPR uredbe nego što je to slučaj sa javnim blockchain mrežama.” Trenutno stanje Vođeni znatiželjom, istraživanjem mogućnosti same tehnologije koje su obavljali kao istraživači Univerziteta u Beogradu, kao i na tragu ono- ga što će doneti GDPR regulativa u kontekstu zaštite privatnih podataka, osnivači kompanije Blinking su se sa- stali i diskutovali o primenama i sme- ru u kojem blockchain tehnologija može otići. Iznova su dolazili do istog zaključka u vezi sa trenutnim stanjem na internetu, kao i javnim blockchain Internet ogledalo - specijalno izdanje - DATA mrežama. Ljudi komuniciraju i oba- vljaju razmenu većinom preko inter- neta. Međutim, dok je internet po- stajao sve više svakodnevni deo naših života, siguran i bezbedan digitalni identitet nikada nije kreiran. Trenutno stanje nam kaže da ve- lika količina ličnih, privatnih podata- ka, kao i informacije o našem kreta- nju i potrošačkim navikama, su u ruka- ma tehnoloških giganata koji su nam zauzvrat u toj razmeni ponudili svo- je servise besplatno. Postavlja se pi- tanje koliko su svi na tu razmenu sve- sno pristali, što nas je i dovelo do pre- ispitivanja pozicije i moći ovih kom- panija od strane regulatornih tela i institucija. S druge strane, kreatori ja- vnih blockchain rešenja su otišli u dru- gi ekstrem, obećavajući ljudima kom- pletnu privatnost kroz anonimizaci- ju svih podataka. U osnovi ovi sistemi počivaju na navodnoj izgradnji global- nog opšteprihvaćenog standarda di- gitalnog identiteta. Tu nije sasvim ja- sno kako se može očekivati da kom- panije pristanu na kreiranje globalnog standarda za digitalni identitet bez for- malne potvrde istog. Nijedan od ova dva pristupa, po mi- šljenju osnivača Blinkinga, nije ispra- van. Kroz akademsku i istraživačku de- latnost u informacionim tehnologi- jama, kao profesori Fakulteta or- kroz osnivanje softverske kompanije koja je razvijala napredna biometrijska rešenja, stekli su dovoljno iskustva da znaju na čemu počiva identitet i njego- va uspešna digitalizacija. Dok sa jedne strane imamo želju krajnjih korisnika za što većom privatnošću, sa druge ima- mo regulativu usmerenu na terorizam i korupciju nacionalnih i međunarodnih agencija. Potrebno je bilo naći kom- promisni pristup digitalnom identite- tu i uskladiti potrebe za privatnošću i zaštitom podataka pojedinaca sa in- teresima društva i kompanija. U želji za postizanjem bezbednije i pouzdanije potvrde korisničkog iden- titeta u svakodnevnom životu na inter- netu najdalje je otišao Google popu- larizacijom dvofaktorske autentikacije. Ipak, da bi bili zaista sigurni u pouz- danost nečijeg identiteta pored ono- ga što neko zna (šifra) i onoga što ima (uređaj) najbezbednija auten- tikacija pretpostavlja postojanje i trećeg pristupa - ono što neko jeste (biometrijski modalitet). Na osnovu takvog poimanja digitalnog identite- ta, višegodišnjih istraživanja na polju biometrijskih podataka i pravog tre- nutka u razvoju permisionih blockchain rešenja, nastao je Blinking. Pod ovim poslednjim smatramo uspehe koji su nastupili kroz open-source inicijativu Hyperledger, prevashodno razvoj Fabric ganizacionih nauka Univerziteta u Beogradu, i sa druge strane poslovnu, blockchain mreže, čemu je najviše do- prinela kompanija IBM.