Politbiro kotara Hvar
PHARIA POLARIS
Boga mi, sve se više čini da su istinite
najave znanstvenika o dubokim klimatskim
promjenama koje zahvaćaju i prirodu i društvo.
Samo još nisu definirali uzrokuju li društveni
faktori klimatske mijene ili obrnuto, no to za
ovu doktorsku tezu o našem malom mistu nije
ni bitno.
Bitno je da se, bez obzira na sve toplije
vremenske prilike, Hvar sustavno hladi, pa je
sasvim opravdano pretpostaviti da smo počeli
pripadati Sjevernom polarnom krugu jer je sve
lakše povlačiti paralele koje dokazuju da ova
teorija drži vodu.
U polarnom krugu polovicu godine vlada dan
kada je sve naoko živahno i ubrzano, dok druga
polovica pripada noći koja izaziva bezvoljnost i
depresije. Otprilike isto kao naših pola godine
sjajne sezone te potom ono bezidejno zimsko
krepavanje većine nazočnih koje se u
životinjskom svijetu časno naziva zimskim
snom i vrlo je funkcionalno.
Da polarna hladnoća sve više prodire u pore
hvarskog društava, također je lako dokazati. Sve
je više onih kojima je hladno oko srca pa se i u
ljetno doba tresu i drhte hoće li zaraditi onoliko
koliko su zamislili, a ciljevi su svake godine sve
viši.
Doduše, na njih bi se dala primijeniti ona:
„Siromahu je i liti zima“ – koja se u ovom
slučaju odnosi samo na materijaliste siromašne
duhom, dok je duhovno bogatima zadovoljnim i
sa manje, sasvim ugodno toplo.
Sve je indiferentniji i ledeniji odnos prema
problemima Doma zdravlja, „Sunčanog Hvara“,
raspadajućoj infrastrukturi, priznavanjima
društvenog
angažmana, ideja i uspjeha
sugrađana, dok raste pažnja posvećena
problematici iznesenoj između vruće kave i
hladnog gemišta.
Ako je Aurora Borealis obilježje polarnog kruga
– i mi konja za trku imamo.
Netom prije Božića na Forticu se spustila jezivo
-hladna, polarno-plavičasta mutna svjetlost
dajući magličaste naznake da bi
mogla
predstavljati Asgard, dom mitološkog
nordijskog boga Odina iz kojeg grmi na
podanike u ritmu housea i turbo domaćica koje
sa njenih zidina emitira Megamix radio.
Polarnim krugom vedri i oblači uži elitistički
krug - sjeverni medvjedi. Njihovo latinsko ime
(Ursus maritimus) jasno pokazuje njihovu
orijentaciju na more i turizam kao što je i naša,
pa je logično zaključiti da vladaju i kod nas.
Izvana su gotovo svi isti, debele kože i nevinobijele dlake, a jedina razlika u sličnim
pogledima na svijet jest što ga jedni gledaju
kroz crvene a drugi kroz plave oči.
Svoj komad neba u tom začaranom polarnom
krugu traži i treća opcija – simpatične foke
velikih, okruglih i toplih okica ali bez snažnih,
oštrih zuba te „killer“ instinkta.
Polarizacija na crvenooke i plavooke, a
praktički iste medvjede,
pravi im veliku
zbunjozu koja u konačnici rezultira bipolarnim
poremećajem.
To što ne kuže na čiju bi stranu, čini ih lakim
plijenom i osnovnom hranom polarnih
medvjeda, a uglavnom preživljavaju bijegom od
stvarnosti.
Kada ne konzumiraju foke, sjeverni medvjedi
najčešće konzumiraju dostupne bobice ili pak
njihove derivate. U nordijskim zemljama to su
„Absolute“ votka sa bobičastim dodacima, a u
nas vino i rakija „Martina“.
I na kraju malo polarne astronomije.
Polarnim nebom dominira Veliki medvjed
(Ursa Maior) sa svojim vjernim pratiocem,
možemo reći zamjenikom, Malim medvjedom
čije latinsko ime (Ursa Minor) sugerira da je
minoran igrač i da je tu samo šminke radi.
U sklopu svih zvjezdanih karakteristika oba
navedena medvjeda, jedna se zvijezda jasno
ističe i nameće kao njihova oznaka puta,
pouzdan orijentir i zvijezda vodilja.
To je Zvijezda Sjevernjača (Stella Polaris) koju,
gledajući iz naše perspektive, možete naći točno
u pravcu Zagreba.
A sada kada smo zatvorili hvarski polarni krug
mogli bismo se, umjesto onih propalih
Sportskih igara mladih u prošlom mandatu,
kandidirati za sljedeće Zimske Olimpijske.
Polifazni komutator
8