CELEGAT 2014 - broj 14 (2014) | Page 8

Politbiro kotara Hvar PHARIA POLARIS Boga mi, sve se više čini da su istinite najave znanstvenika o dubokim klimatskim promjenama koje zahvaćaju i prirodu i društvo. Samo još nisu definirali uzrokuju li društveni faktori klimatske mijene ili obrnuto, no to za ovu doktorsku tezu o našem malom mistu nije ni bitno. Bitno je da se, bez obzira na sve toplije vremenske prilike, Hvar sustavno hladi, pa je sasvim opravdano pretpostaviti da smo počeli pripadati Sjevernom polarnom krugu jer je sve lakše povlačiti paralele koje dokazuju da ova teorija drži vodu. U polarnom krugu polovicu godine vlada dan kada je sve naoko živahno i ubrzano, dok druga polovica pripada noći koja izaziva bezvoljnost i depresije. Otprilike isto kao naših pola godine sjajne sezone te potom ono bezidejno zimsko krepavanje većine nazočnih koje se u životinjskom svijetu časno naziva zimskim snom i vrlo je funkcionalno. Da polarna hladnoća sve više prodire u pore hvarskog društava, također je lako dokazati. Sve je više onih kojima je hladno oko srca pa se i u ljetno doba tresu i drhte hoće li zaraditi onoliko koliko su zamislili, a ciljevi su svake godine sve viši. Doduše, na njih bi se dala primijeniti ona: „Siromahu je i liti zima“ – koja se u ovom slučaju odnosi samo na materijaliste siromašne duhom, dok je duhovno bogatima zadovoljnim i sa manje, sasvim ugodno toplo. Sve je indiferentniji i ledeniji odnos prema problemima Doma zdravlja, „Sunčanog Hvara“, raspadajućoj infrastrukturi, priznavanjima društvenog angažmana, ideja i uspjeha sugrađana, dok raste pažnja posvećena problematici iznesenoj između vruće kave i hladnog gemišta. Ako je Aurora Borealis obilježje polarnog kruga – i mi konja za trku imamo. Netom prije Božića na Forticu se spustila jezivo -hladna, polarno-plavičasta mutna svjetlost dajući magličaste naznake da bi mogla predstavljati Asgard, dom mitološkog nordijskog boga Odina iz kojeg grmi na podanike u ritmu housea i turbo domaćica koje sa njenih zidina emitira Megamix radio. Polarnim krugom vedri i oblači uži elitistički krug - sjeverni medvjedi. Njihovo latinsko ime (Ursus maritimus) jasno pokazuje njihovu orijentaciju na more i turizam kao što je i naša, pa je logično zaključiti da vladaju i kod nas. Izvana su gotovo svi isti, debele kože i nevinobijele dlake, a jedina razlika u sličnim pogledima na svijet jest što ga jedni gledaju kroz crvene a drugi kroz plave oči. Svoj komad neba u tom začaranom polarnom krugu traži i treća opcija – simpatične foke velikih, okruglih i toplih okica ali bez snažnih, oštrih zuba te „killer“ instinkta. Polarizacija na crvenooke i plavooke, a praktički iste medvjede, pravi im veliku zbunjozu koja u konačnici rezultira bipolarnim poremećajem. To što ne kuže na čiju bi stranu, čini ih lakim plijenom i osnovnom hranom polarnih medvjeda, a uglavnom preživljavaju bijegom od stvarnosti. Kada ne konzumiraju foke, sjeverni medvjedi najčešće konzumiraju dostupne bobice ili pak njihove derivate. U nordijskim zemljama to su „Absolute“ votka sa bobičastim dodacima, a u nas vino i rakija „Martina“. I na kraju malo polarne astronomije. Polarnim nebom dominira Veliki medvjed (Ursa Maior) sa svojim vjernim pratiocem, možemo reći zamjenikom, Malim medvjedom čije latinsko ime (Ursa Minor) sugerira da je minoran igrač i da je tu samo šminke radi. U sklopu svih zvjezdanih karakteristika oba navedena medvjeda, jedna se zvijezda jasno ističe i nameće kao njihova oznaka puta, pouzdan orijentir i zvijezda vodilja. To je Zvijezda Sjevernjača (Stella Polaris) koju, gledajući iz naše perspektive, možete naći točno u pravcu Zagreba. A sada kada smo zatvorili hvarski polarni krug mogli bismo se, umjesto onih propalih Sportskih igara mladih u prošlom mandatu, kandidirati za sljedeće Zimske Olimpijske. Polifazni komutator 8