Caffe Montenegro broj (161.) Caffe Montenegro broj (161.)

Naša ekipa u posjeti Minićima 13 kilometara nevjerovatnih podzida bez kojih njihov voćnjak na padini ne bi bio ono što danas jeste jednostavan koncept za Nikoline prega- lačke ruke koje su svoje radno iskustvo kovale na mnogo drugačiji način od ovog u Rovcima. Vodeći veliku kompaniju, nekadašnje preduzeće za prevoz put- nika koje je Podgoričanima bio i početak i kraj dana, ali i ono između, Nikolu je put ipak odveo negdje drugo, sa sivila podgoričkih ulica u zelenilo đedovine u Rovcima gdje danas ima gazdinstvo na kojem proizvodi voćne rakije, cije- đene sokove i mnogo čega drugog. Pola miliona kvadrata imanja bogatstvo su ove porodice i njihov zalog za dobru budućnost. Iako ne predstavljaju mnogo, brojke jesu nešto što impresionira kod Minića: 6,5 hektara kultivisanog zemlji- šta ili 12 hiljada sadnica ili 600 hiljada kila voća i sve to na 13 kilometara nevjero- vatnih podzida bez kojih njihov voćnjak na padini ne bi bio ono što danas jeste. Jabuke, kruške, dunje, šljive a uz njih i lješnik i drijen, dozrijevaju na suncu na oko 280 metara nadmorske visine - ide- alne za uzgoj ovih vrsta kontinentalnih voćki. „Ova zemlja idealna je i za druge vrste, kajsije, breskve, trešnje, višnje, no to prepuštam podmlatku“, priča mi Nikola gledajući u oštru stranu sa koje se naginju skladne grane zelenih dunja. Za njim u stopu ide mladi Ardit, Albanac iz Skadra, koji živi i radi kod Minića u Rovcima, pomažući mu u dnevnim 58 CAFFE MONTENEGRO poslovima na imanju. „Veliki izazov je radna snaga - ne mogu naći pomoć lokalno, nekoga ko bi bio stalno upo- šljen kod nas, pa sam primoran pomoć tražiti van granica Crne Gore“, objaš- njava Nikola. Apsurdna činjenica koja mori mnoga gazdinstva u Crnoj Gori još jednom me je podsjetila na tanki led po kojem hodaju naši planovi za ruralni i agroturizam i organsku proizvodnju. Otključavajući vrata skoro dovršenog pogona za proizvodnju, Minići su mi otvorili još jednu perspektivu agro-pro- izvodnje u Crnoj Gori. Tu u Rovcima, potpuno nenametljivo i neočekivano, kako bi to Aleksandra rekla, mjesto su našle savremena fabrika i destilerija, koje će, kada stigne potvrda kvaliteta, početi sa proizvodnjom zdravih, crno- gorskih sokova i rakija. Između ostalog. Povlašteni pogled na njihove proizvode otkrio mi je boje koje nećete vidjeti na rafovima supermarketa, mirise i ukuse koji sjećaju na djetinjstvo, kada su nam babe cijedile svježe, domaće sokove u pauzama za užinu. Sok od čiste jabuke ili kruške ili u kombinaciji sa dunjom ili kruškom, voćne rakije, dunja, šljiva, kruška, jabukovača, samo su dio onoga što čeka uključenje na glavni put iz pravca Rovaca. No, vrijednost ovog pogona nije u tehnologiji ili tehnici. Pravo 1/2 miliona kvadrata imanja bogatstvo je ove porodice i njihov zalog za dobru budućnost

Caffe Montenegro broj (161.) Caffe Montenegro broj (161.) | Page 58