|
Vasojevsko pravilo kaže – „ ne gradi kuću na mjestu odakle se ne vidi ( Vasojevićki ) Kom “, tako se i sa imanja Ćirovića jasno vidi gordi vrh njihove planine .
SVE NA IMANJU ĆIROVIĆA JE DOMAĆE I ORGANSKO
Imanje Ćirovića , sa kojeg se pruža pogled na cijelo Kralje , bogato je raznim voćnim kulturama – šljivama , jabukama , kruškama , orasima . Na imanju imaju i malu porodičnu baštu , u kojoj se pretežno
|
sade krompir , kukuruz i luk . Seoski ambijent vasojevskog kraja uz sve to upotpunjuju domaće životinje , koje se slobodno kreću ograđenim imanjem Ćirovića .
„ Ubrati voćku sa drveta , koja nije hemijski treitrana , i pojesti je na licu mjesta , ujutru napraviti pekmez od šljiva koji će uveče namazati na domaći hljeb , da pomazi ili fotografiše kravu od koje će kasnije popiti mlijeko ili vareniku – neopisiv je osjećaj za stranog turistu iz nekog velegrada “, priča Nevenka Ćirović , sredovječna žena blagog osmjeha , koja je nosilac projekta „ Kraljska koliba “.
Kako bi ponuda njihovog gazdinstva bila kompletna , Ćirovići su na svom imanju izgradili kolibu na dva sprata – na donjem je mali porodični restoran , tradicionalnog
|
izgleda , dok je na gornjem spratu penoćište , smještajnih kapaciteta za dvije osobe . Pored kolibe nalazi se ljetnjikovac sa više stolova , omeđen raznolikim cvijećem , a koji gleda na cijelo selo . Sve je to većinom izgrađeno od drveta i kamena – tradicionalnih građevinskih materijala na planini . Iako Nevenka u šali kaže , da je „ sklepano “, aludirajući na to da su svojim rukama |
izgradili većinu objekata , laičko oko nikada ne bi primijetilo da ih nijesu gradili ozbiljni majstori . Njihovo imanje je , kaže Nevenka , pogodno i za kampovanje .
Interesantno je da u domu Ćirovića žive tri generacije – njihova majka , glavna kuvarica tradicionalnih jela tog kraja , Nevenka i braća , kao i njihova djeca . I turistima je , kaže Nevenka , interesantno da vide kako na selu žive tri generacije i njihov odnos .
„ Ne postoji bolja priča za seoski turizam “, istakla je ona .
ORAH KOJI ČUVA LJU- BAV TURSKOG PARA
Nakon što su otvorili za turizam , prvi gosti su im došli , kako ističe Ćirovićeva , sa drugog kraja svijeta – iz
|
|||
94 CAFFE MONTENEGRO |