U
decenijama koje su za nama
neobrojene su parcele obradive
zemlje kako privatne,
tako i državne bile napuštene
širom Crne Gore. Stajale se dugo
zaboravljene iako je nasušna potreba
naše ekonomije ne samo da se obradiva
zemlja koristi, nego i da se neobradive
površine privedu namjeni. Tako to rade
dobri domaćini.
Zemljište ne bi smjelo da bude neobrađeno
u zemlji koja ima veliki spoljnotrgovinski
deficit posebno u domenu uvoza
hrane. To nije domaćinski, niti održivo.
Država novim projektima valorizacije
državnog zemljišta šalje poruku dobrog
domaćina i svojim primjerom pokazuje
da raspoloživo zemljište treba da bude
obrađivano. Biće to zasigurno pozitivan
signal i mnogima koji su svoje parcele
napustili da im se vrate i ponovo započnu
uzgoj poljoprivrednih proizvoda. Jedan
od načina stimulacije poljoprivredne proizvodnje
je i progresivna poreska politika
pa i oni koji imaju zemljište koje ne obrađuju
imali veće poreske obaveze od onih
koji se bave poljoprivredom.
To će nedvosmisleno dati novu vrijednost
poljoprivrednoj proizvodnji u Crnoj
Gori, obezbijediti supstituciju određenih
proizvoda i pretpostavke za izvoz. S druge
strane otvoriće se značajan broj novih
radnih mjesta uz dodatno angažovanje
sezonske radne snage.
- Veliki poljoprivredni projekti kakvi se
realizuju na Šasu, u Vranovićima, na
Briskoj Gori, ali i na području Glavnog
grada su ohrabrujući za razvoj crnogorske
poljoprivrede i potvrda su dobro
kreirane politike Vlade u ovom sektoru, a
konkretno kroz pokrenuti Projekat valorizacije
poljoprivrednog zemljišta u državnoj
svojini. Vlada je još na početku svog
mandata prepoznala da poljoprivredno
zemljište u državnoj svojini koje se decenijama
nije koristilo i bilo u zapuštenom
stanju predstavlja značajan neiskorišćeni
potencijal koji treba valorizovati na održiv
način, kroz realizaciju ideja zainteresovanih
investitora, a čime se može postići
značajan rast poljoprivredne proizvodnje
i stvaranje nove vrijednosti kroz preradu,
supstitucija uvoza određenih proizvoda,
kao i otvaranje značajnog broja novih
radnih mjesta, kažu u Ministarstvu
poljoprivrede i ruralnog razvoja.
VELIKI POLJOPRIVREDNI PROJEKTI KAKVI SE REALIZUJU NA ŠASU, U VRANOVI-
ĆIMA, NA BRISKOJ GORI, ALI I NA PODRUČJU GLAVNOG GRADA SU OHRABRU-
JUĆI ZA RAZVOJ CRNOGORSKE POLJOPRIVREDE I POTVRDA SU DOBRO KREIRANE
POLITIKE VLADE U OVOM SEKTORU, A KONKRETNO KROZ POKRENUTI PROJEKAT
VALORIZACIJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U DRŽAVNOJ SVOJINI.
OČEKIVANI EFEKTI
SU VEĆ VIDLJIVI
Kako bi se angažovanije pristupilo
valorizaciji zemljišta u državnoj svojini
formirana je Komisija za valorizaciju
poljoprivrednog zemljišta u državnoj
svojini, kojom predsjedava potpredsjednik
Vlade i ministar poljoprivrede i
ruralnog razvoja mr Milutin Simović.
U periodu od 2017. do jula 2019. godine
Komisija je oglasila i nakon sprovedenih
postupaka dala u dugoročan zakup
270 ha državnog zemljišta na teritoriji
opština Kotor, Ulcinj i Podgorica, za
obavljanje mješovite poljoprivredene
proizvodnje. Takođe, ne treba zaboraviti
ni desetine hektara na području Grahova
u Nikšiću, koji se već godinama daju
u zakup na kraći rok i gdje se, takođe,
odvija ozbiljna poljoprivredna
proizvodnja povrća.
Očekivani efekti su već vidljivi na projektima
koji se realizuju na zakupljenim
lokalitetima. Samo na osnovu
posljednjih potpisanih ugovora o zakupu
za period od 15, odnosno 30 godina
lokaliteta u opštinama Briska Gora
(Ulcinj), Vranovići (Kotor) i Golubovci
(Podgorica), investirana su značajna
sredstva. Planirane ukupne investicije
su na nivou od 10,5 miliona eura, sa
više desetina novootvorenih radnih
mjesta, stalnih i sezonskih. Zakupci na
navedena tri lokaliteta planiraju investicije
u ukupnom iznosu od skoro 10
24 CAFFE MONTENEGRO