BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 96

34 epigrafske potvrde. Po tome bi te moglo zaključiti da je ovaj dio gradansko pravo dobio poslije područja na lijevoj obali Drine. Gentilicij Aurelii nose slijedeći domorodci : Skelani: [ ■ · · · ] miunicipii) M(al. . .) IIv[i]ratu fu[n]cto Aur(elius) [ . . . . ] A u r ( e l i u s ) [ ---- , WM XI, 1909, 155, sl. 63—65, fragmentarni natpis. Aur(elius) Licinius dec, Aur(elia) Thana patrono (üb ) WM XI 157—158, sl. 68. Aur{eli. .) M[ .........., C. 3, 14219, 11 = WM XI, 161, sl. 74. A]ur{elius ili -elia) Muc[. . . ., WM XI, 161, sl. 76 5e . Crv■;.-. T. Aur(elius) Baebian[us] , GZM 1940, 163—164, T. IX, sl 11 T. Aur(elius) Albanus, ČIG. VII. 43. Arilje: T. Aur(elius) Proculus C. 3, 8338 (6317) = ILJug. III n. 1498. Aur(elius) Lic{inianusT), C. 3 , 12717 Gradina kod Arilja (ara Libero patri die.) = ILJug. III n. 1499. Visibaba: Aurelii Baeta, Aioia, Pinenta, M. Memor, Baeta, Vindex i Supera, (Požega) C. 3, 14607, 1 (6315, 8348, 12719). Aurelia Varra, C. 3, 8339. Požega: Aur[ ---- ] Capito Ilvir mun. C. 3, 8345, p. 2328, 116 = ILJug. III, 1986, n. 1501 (2. st.). Aur ------(frg.), C. 3, 8341 = ILJug. III n. 1489. Gorobilje: T. Aurelius Proculus (ara IOM), C. 3, 14608—9 = Sp. 98 (1941— (Požega) 1948), 152, br. 231. Aur{elius) Lucretius, C. 3, 8351. P. Aur(elius) Quintinus, C. 3, 8352 (6316). Aurelia Severina, C. 3, 8346 (1669). Ježevica: Aurelia Maximilla (i Aelia Maximilla, v. naprijed), C. 3, 14611. (Požega) Aur(elius) Valerius, Sp. 47 (1909), 183 (stranac). Prilipac: T. Aurel(ius) Marcus ve{teranus1), Sp. 98, 157, cf. Sp. 93, 152, (Požega) sl. 22 S7 . G. Alföldy, Personennamen, 51 ima v. e. = v(ir) e(gregius). Vranjani: T. Aur(elius) Marcus, Aur. Albanus, Aur. Lupus, C. 3, 8344 (1671). Užice: T. Aur(elius) Nigrinus sac(erdotalis^), Sp. 71 (1931), 226 = 98, (Mačkat?) 248. T. Auryelius) Provincialis ob honorem Ilviratus (ara Lib. patri Cap.) C. 3, 8354 = Sp. 98, 248, br. 487. Karan: T. Aur(elius) Victor, Memor (fragment), C. 3, 8347. (Užice) Au]re{lio) (fragment), Sp. 47 (1909), 186. Cf. GZM 1934, 17, br. 12 i AEM X, 214, sl. 6, usp. ILJug. III n. 1508. Aurelia Anna, Aur. Marciana, C. 3, 8340, cf. ILJug. Ill n. 1510. Aurelia Nindia, Aur. Paulina, C. 3, 8343; cf. ILJug. III n. 1509. Aurelia Dussona, JÖAI, 7 (1904), Beibl. 9 = Sp. 98, 242, br. 477. Spomenik je postavio M. Ael. Titius compari (v. naprijed). Cf. ILJug. III n. 1506, Karan. Bioska: Aurelialaca(arzlOM), C. 3,14619, usp. p. 2328, 116, = Sp. 98 (Užice) (1941—48) 239, br. 472. 56 Iz Skelana je i ara koju je postavio konzularni benefieijar L. Aurelius Lupus, WM XI, 149, po svoj prilici ltalik. Inače je kognomen Lupus vrlo proširen. 57 Bilj. 53. 186 Aur(elius) Dasius Ilvir ara IOPar(thino), C. 3, 14613 = Sp. 98, 239. br 473. Aurelia Iaca (ara Lib. p.), C. 3, 12718, usp. p. 2328, 116, (ista Vrutci: (Užice) osoba? v. Bioska). T. Aur(elius) Silvanus, dec. m., T. Aur. Proculus, Sp. 39 (1903), Tubići: 88, cf. ILJug. III n.1471. (Kosjerić) Aurelia Silvina, Sp. 71 (1931), 84, cf. IL Jug. III n. 1472. Aurelia Madus(s)a, Aur(elius) Mauritianus, Sp. 71, 1931, 131. Priboj: Aur(elio) Fus(co) fi(lio) Aure{lia) Fus[ca] Spom. 98 (1941—42) 160 n. 331 (Džurovo). Bajina Basra: T. Aur(elius) Mena(n)d{er1\, C. 3, 8357 (6319), stranac (Grk?), provenijencija spomenika Skelani (?). Stitarevo Donje: Aurel(ius) Calvus, Sp. 77 (1934), 13—14, br. 15, sl. 15. Usp. GZM 1934, 20, br. 17. Štitarevo Gornje : Aure(lius) Gallus, Aurelia Madus[sa], Aurel(ius) Capito, AEM XIII, 210 = XVI, 87 = C. 3, 8376 c (12751), = GZM 1934, 20, br. 20, T. III, 21. Spomenik nije iz Višegrada. T. Aurelius Silvanus, dec. Ilvir munïcipi Malvesiati[u]m, item Misajlovina: Aurelii Silvanus, Propinquianus, B[a]eta, Iunior (filii), ARR VI (Rudo) (1968), 243, sl. 4 i 5 = ILJug. II (1978), 72, br. 621. Gentile Septimius se javlja samo jednom, i to u Osatici nedaleko od Skelana (C. 3, 14219, 20: Victor, Matisa)M . Ako, dakle, izuzmemo (dosta) rani postanak municipija u Skelanima (negdje su u isto vrijeme Flavijevci osnovali i municipium Bist. . . u srednjoj Bosni i mun. Raetinium u Golubiću na Uni), sve ostalo se razvijalo u skladu s razvitkom spontane romanizacije, što odgovara društveno-političkom razvoju i u ostalim dijelovima unutrašnjosti provincije Dalmacije. Potrebno je, ipak, istaknuti jednu pojavu: vlast je u municipiju držao romanizirani sloj domorodaca, regrutiranih iz odličnijih rodova, ili — kako bi rekao M. Pavan — piccola borghesia, koju nazivaju i plemenskom aristokracijom. Necarski gentiliciji kod domorodaca su (dosta) rijetki. Strand su ovdje bili rijetki, najčešće kao predstavnici centralne vlasti u municipiju, kao već navedeni M. Ulpius Gellianus, curator (GZM 1940, 20), te nekoliko beneficijara. Od italskih (necarskih) gentilicija pojedinačno dolaze Valerii, Hostilii, Calpurnii, Barbu, Sergii, Attii(l) i Vet(t)ii M . Među carskim gentilicijima možda su Italici i Claudii, ο čemu je već bilo govora. Značajno je da municipalni magistrati ne nose nijedan od italskih gentilicija. Neki od njihovih nosilaca očevidno su domorodačkog porijekla, kao Vet(t)ius i Barbius, jer imaju domaće kognomene60. Domoroci su, izgleda, i Valerii, 58 C. Patsch, WM BH XI, 1909, 178, sl. 130 = GZM XIX, 1907, 465—466, br. 1, sl. 93 — monumentalna stela sa šest polufigura u dva reda iz Osatice (Srebrenica) na Drini (3. st.). 59 Za svog privremenog boravka vojničke su natpise ostavile COH 1 MIL DELM u Titovom Užicu i COH VIII VOL (iz 197. g.) u Čačku, G. Alföldy, 1962, 268. i 270, ali to ne mora značiti da, bar u l.st., nije bilo vojnih posada u ovome podrueju. Nema potvrda ni ο regrutiranju domaćih ljudi u kohorte i legije (za natpis Spom. 93, 152=Spom. 98, br. 327 iz Prilipca v. bilj. 53). Dindari se, inače, ne spominju u vojsci ni izvan provincije. U blizini Čačka je prolazila zapadna granica Mezije (prema Dalmaciji), ali je neizvjesno kojoj je provinciji rimsko naselje u Čačku pripadalo, usp. A. Mocsy, Moesia Superior, 15. i 207. Ο pripadnosti Kraljeva, ibidem, 36. Kosmaj bi prije pripadao Panoniji nego Dalmaciji, F. Papazoglu, ŽA VII, 122. 60 Vetius Daza, Sp. 71 (1931), 226, br. 597, Bêla Crkva kod Titovog Užica; Barbius Plator, AEM XVI, 138, Poznanovići kod Skelana (supruga mu je Claudia Hilara, usp. bilj. 44). 187