SKELANI NA DRINI
(Municipium Malvesiatium)
PLEMESKE CIVITATES PODRINJA
U istočnoj Bosni, pored Drine, ponikla su tri rimska municipaliteta: Mun.
Malvesiatium, Domavia i Mun. S... na jugu. I ovdje se procès plemenskog raslojavanja i romanizacije domaćih odvijao dosta sporo, kao i općenito u unutrašnjosti.
Ipak, zahvaljujući rudnim resursima, ovdje je bio formiran i jedan od tri rana Vespazijanova municipija, onaj u Skelanima. Sva su tri municipaliteta ležala južno od
Drinjače, jedan sa centrom u Sasama kod Srebrenice (Domavia), drugi u Skelanima
na Drini (Mun. Malvesiatium), a treći južnije, sa centrom u Kominima kod Pljevalja, u dolini Ćehotine. Sva tri su se protezala i preko Drine na današnji teritorij
SR Srbije i SR Crne Gore, što znači da Drina u antici nije bila administrativno-politička granica.
Zemljište sjeverno od Drinjače pripadalo je provinciji Donjoj Panoniji (kasnije
II Pannonia), i to njegov zapadni dio vjerojatno municipalitetima u Slavonskom
Brodu (Marsonia) i Vinkovcima (Cibalae), a istočni ageru kolonije Sirmium u Sremskoj Mitrovici. Prvima su pripadali teritoriji Breuka i Kornakata, a istočni dio
Amantinima (Plin. III 148). Podrucje Domavije i municipija Melvesiatium pripadalo je civitatis Dindariorum (Plin. III143), a teritorij municipija S . . . u Kominima
(Pljevlja) vjerojatno Pirustima {Siculotaei, Plin. III 143). Cijelo je Podrinje bilo
dobro naseljeno, s brojnim antičkim naseljima i s dosta stranih stručnjaka, ekonomski veoma napredno.
Municipium Malvesiatium se nalazio na srednjoj Drini, južno od Domavije,
sa centrom u Skelanima1. Vrijeme osnutka municipija vidi se iz njegova prvobitnog
naziva M{alvesiatiumT) muni{cipium) Fl(avium) iz Rudog na Limu, nazvanog tako
po gentiliciju cara koji ga je osnovao. Osnivanje municipija, dakle, pada u vrijeme
prve Flavijevske dinastije, vjerojatno za Vespazijana, negdje sedamdesetih godina
1. st.2 Ονο je ujedno i jedini slučaj u Bosni i Hercegovini da nam je poznat carski,
atribut nekog samoupravnog grada. S područja municipija su poznati brojni natpisi
a među njima je i veliki broj s imenima gradskih magistrata (dekuriona i duovira),
pa nam je po tome relativno dobro poznat i njegov (potencijalni) teritorij, razvitak
i društveni sastav.
Natpisi s imenom grada-municipija susreću se na obje strane Drine, južno
od Skelana i Bajine Bašte, često u skraćenoj formi kao mun. M. . ., Ma. . . ili
Mal. . ., dok se u punom obliku municipium Malvesiatium spominje u Rudom,
Starom Brodu (ali je oštećen) i Misajlovini kod Rudog3.
Po oštećenom natpisu iz Skelana, na kojem se spominje jedan princeps civitatis
Dinda(riorum) (WM BH XI, 196)4, moglo bi se naslućivati da se teritorij rimskog
municipija podudarao s područjem plemenske dindarske civitas (civitas Dindarorum), koja je sa svojih 33 dekurije pripadala naronitanskom sudbenom konventu
(Plin. III, 143). Dindari su bili ilirski narod (indigenae), ali po mišljenju nekih
istraživača, dosta izmi