çjelina, riječna dolina Vrbasa s manjim bočnim proširenjima, od vrela Vrbasa do
zeničke kotline31.
Centralni dio tog relativno dugog a uskog područja zapremalo je Bugojansko
polje s brojnira antičkim naseljima, od kojih je bilo najveće ono u današnjem Bugojnu,
u stvari u Čipuljiću kod Bugojna (danas Bugojno)32.
Iz Bugojna također potječe jedna epigrafska potvrda s imenom našeg municipija, što unosi nove elemente u problem ubikacije ovog municipalnog grada.
To je tegula sa žigom Bistues, otkopanauz obalu Poričnice33, u Bugojnu, na mjestu
gdje se nalazilo prostrano urbano naselje (cca 1000 χ 200 m), antički nasljednik
predrimskog autohtonog naselja na gradini Pod u Čipuljiću34. Opsežnim arheološkim istraživanjima na Grudinama u Čipuljiću (danas već Bugojno) utvrđena su
četiri kulturna stratuma: prethistorijski, rimski, kasnoantički i srednjovjekovni,
veliko srednjovjekovno groblje sa (dosad) preko 750 istraženih grobova35.
Bugojno se nalazi otprilike u sredini presumptivnog teritorija mun. Bist. . .,
pa je s topografskog aspekta nalaz tegule sa žigom Bistues u samom Bugojnu vrlo
značajan. Rimsko naselje u Bugojnu bilo je s Varvarom u Gornjoj Rami povezano
komunikacijom preko Paloča, a s Kupreškim poljem cestom preko Velikih vrata
(k. 1453)36. Sa Travničkim poljem ga je povezivala cesta preko Kopila, a druga i
3
1
Područje oko Zenice je bilo sa Travničkim poljem povezano preko Stranjana i Bile. Kod
srednjovjekovne nekropole „Meduputnica" u Pojskoj sačuvao se neki stari put, zarastao u ledinu,
širok do 4 m, moguće ostatak rimskog puta.
32
Ο r i m s k i m n a l a z i š t i m a n a S k o p l j a n s k o m p o lj u , v . K . P a t s c h , G Z M V I I , 1 8 9 5 , 5 7 3 . i
1897, 511. d. E. Pašalić, GZM, n. s. VIII, 1953, 229. E. Pašalić 1960, 40. J. Petrović, GZM
(A), n. s. XIII, 1958, 267. i GZM (A), n. s. XV —XVI, 1960 — 61, 229. V. Paškvalin, Adriatica, 672. I. Bojanovski, Grebine u Vrsama kod G. Vakufa, AP 5, 1963, 122—125: officina
ferraria s rudarskim kopovima (putei), njih deset na lok. Rupe (rudarski termini). Iz Vrsa potječe
i depo od preko 500 primjeraka novca, O. Blau, Reisen, 155. Ο skupnom nalazu sesterciusa i
denariusa kod Bugojna v. G. Kraljević, AV, XXIII, 1972, 67. d.: 70 novčića, od Domicijana do
Komoda zakopanih oko 183. g. — Na njivi zv. Mušuša u Voljicama, zaselak Jagnjid, temelji od
nekoliko rimskih zgrada (rimska opeka dim. 30 χ 30 x 5 cm i obrađivani kamen.) Priča se da je
u Voljicama bio grad velik kao Rim. Na lok. Rudnice, na Tribljevinama (brdo koje se odvaja
od Kobile), vadila se i u rimsko doba željezna ruda (iz terenskog dnevnika od 25. 3. 1977. g.).
33
Vjerojatno pronađena u blizini antičke figline, odnosno današnje ciglane ,,Vrbas". Opeku
je naš ao J. P etr ović, GZ M (A), n. s. XV—XV1/1960—61, 230, si. 1, u nekom kanalu zidanom
od velikih opeka. Kanal je pripadao neispitanoj antičkoj zgradi na koju je nasjela grobnica, kod
koje je naden „bizantinski" krst (Ibidem, 231, T. IU, 7). cf. E. Pašalić I960, 40.
34
Β. Čović, Pod bei Bugojno, eine befestigte Siedlung der Bronze-und Eisenzeit in Zentral
bosnien, Medunarodni kolokvij „Utvrdena ilirska naselja", Posebna izdanja ANU BiH, knj. XXIV,
CBI, knj. 6, Sarajevo 1975, 121—129. Usp. B. Čović, Die Inschrift von Bugojno und ihre Chro
nologie, AJ, V, 1974, 25—32.
35
Ime današnjeg Bugojna je prvi put zabilježeno u turskom defteru iz 1574. g. (i 1614.) kao
selo, Z. Žeravica, M. Kreševljaković, F. Spaho, Elaborat „Bugojno", rukopis. Da
je Bugojno bilo značajnije naselje u srednjem vijeku, pokazuje prostrana nekropola koja je nalegla
na antičko i kasnoantičko naselje, N. Miletić, Novi prilozi poznavanju autohtonih kulturnih
elemenata u Bosni u doba doseljenja Slovena, Simpozijum predslavenski etni