BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 82

navode kao magistrate toga istog municipija BIST-,18 dakle u formi koja je poznata i iz Fazlića i Zenice. Patscheva teorija ο dva municipija, oba s formulom mun. Bist. . . na svih šest potvrda i to iz tri međusobno udaljena mjesta, bila je gotovo općenito prihvaćena 19. Po toj tezi municipij u Zenici, odnosno — po Pašaliću u Malom Mošunju, bio bi identičan s putnom stanicom Bistue nova Tab. Peut., odnosno Ibisua ili Bisua Rav. IV 16=218, 2 (od i[n] Bis[t]ua?), a municipij u Varvari sa stanicom Bistue vetus Tab. Peut., odnosno Bistue betus Rav. IV 16 (211, 15). U stvari, ako se usporede natpisi iz Zenice, Fazlića i Varvare, lako se uočava da na njima u grafiji nema nikakve razlike, a to najbolje pokazuje komparativni pregled svih šest natpisa; svi su označeni formulom mun. Bist. . .: Fazlići: DC M . . BIST . . . (CIL III 12761), Zenica: DEC MUN BIS[T. . . (CIL III 12765) II V[. . .B]IST. . . (CIL III 12766 -f 12762) Varvara: DE[. . .]VIR(o) BIST. . . (WM XI, 107, si. 2) DEC MUN BIS[T . . . (WM XI, 107, si. 3) DEC M[un. Bist] II VI[r. . . (WM XI, 108, si. 4) Evo i punih tekstova odgovarajućih natpisa: 1. D(is) m(anibus). / P. Ael(ius) Iustus / d(e)c(urio) m(unicipii) Bist(uensium) / et Ael(ia) Procula /5 coniux vivi sibi / posuerunt20, Fazlići. = C. Ill 12761. 2. D(is) m(anibus). / T(ito) Fl(avio) T(iti) f(ilio) Luci/o dec(urioni) mun(icipii) j Bis(tuensis) et Aur(eliae) /5 Procul(ä)e / Fl(avia) Procill/a v(iva) f(ecit) si/bi et suis21, Zenica. = C III 12765 i GZM 44 (1932), 40, Fig. 2. 3......... ] C/C [ ..................]tiIIIv[iromunieB.]ist (uae)/sacerd(oti)[provi]nc(iae) IDelma[tiae] /5 U[lp(ia)l] P[r]oci[llaco]n(iugi) / [et s]ib[i]22, Zenica. = C. Ill 12766 + 12762 i GZM 44 (1932), 37 d., T. XVII i si. 1. 4. T.]FI(avio) [Lijcinio j de[c(urioni) (duo)]vir(o) Bist(uensis) / [Fla]vii / [Licin]ianus /5 [et------ ]nianus / [pa]tri 2S , Varvara. = WM BH XI, 107, Fig. 2. 5. D(is) m(anibus). / T. F[l(avio)] Liciniano/ dec(urioni) mun(icipii) Bis[t(uensis)] (duo)vir(o) [.. ] /5 defu[ncto] / an(norum) [ ___ ] 24 , Varvara. = WM BH XI, 107 Fig. 3. 1 8 K. Patsch, GZM XVIII, 1906, 151—158; usp. bilj. 2. Historijat problema daje I. Bojanovski 1974, 134—146, si. 11—15. 20 A. Hoffer, dj. nav. u bilj. 16. 2 1 Sve natpise iz Zenice ponovno je objavio i komentirao D. Sergejevski, Spätantike Denk mäler aus Zenica, GZM XLIV, 1932, 35—56, usp. str. 39^0, si. 2 = Ć. Truhelka, GZM IV, 1892, 342, i K. Patsch, GZM XXVI, 1914,180, si. 61.—Gentile Aurelia, supruge T. Flavija Lucija, dekuriona municipija BIS . . „ odreduje natpis najranije u drugu polovinu 2. st. Vidi i bilj. 39 i 66. 22 D. Sergejevski, GZM XUV, 1932, 37—38 = Ć. Truhelka, GZM IV, 1892, 345 i K. Patsch, GZM XXVI, 1914, 176, si. 51. 23 K. Patsch, GZM XVIII, 1906, 153, si. 2 = WM BH XI, 1909, 107, si. 2. Usp. I. Boja novski 1974, 138, si. 13. 24 K. Patsch, ibidem, 154, si. 3 = WM BH XI, 1909, 107, si. 3. 1 9 158 6. D(is) m(anibus). / Ael(iae) Proc[ul] / [l]ae [mat(ri)] / T. Fl(avius) [------ ] /5 dec(urio) m[un(icipii) Bist(uensis)] / (duo)vi[r . . . .]25 Varvara. = WM BH XI, 108, Fig. 4. Kada se, dakle, restaurira svih šest formula s imenom municipalnog grada, glase jednako: dec(urioni) mun(icipii) Bist. . ., odnosno (duo)vir(o) munlicipii) Bist. . . Daje riječ ο dva različita municipija, odnosno grada, morala bi postojati neka razlika i u njihovoj grafiji (formuli), kao sto postoji i na Tabuli Peutingerijani u denominaciji putnih stanica — Bistue Vetus i Bistue Nova. Stoga bismo s pravom očekivali dvočlane nazive (toponime) opozicijskog tipa: stari — novi, veliki — mali, gornji — donji, ili slično, kakve susrećemo i danas u svim zemljama, a kakve su u konkretnom slučaju imali i Rimljani (vetus — nova), koji su očito i u ovom slučaju kalkirali domaće toponime26. Ovdje bi se, prema tome, radilo ο jedinstvenom municipalnom području municipija Bist. . ., koji se protezao od gornje Rame na jugu pa otprilike do Vranduka na sjeveru, a koji bi očito obuhvatao sva tri mjesta (Zenica, Fazlići, Varvara), u kojima su nađeni magistratski natpisi mun. Bist(uensium), Očito su dekurioni i duumviri ovog municipija, kao zemljišni posjednici, živjeli po svojim imanjima na prostranom teritoriju municipija 27 . (Ostaje i teoretska mogućnost, zasad nepotvrđena, da je u Zenici postojao neki nama nepoznat municipij (odnosno praefecturai), a da su se magistrati mun. Bist. . . ovamo dose ili i tu umrli.) Već smo istakli da je teritorij bestoanske biskupije, koji se najvjerojatnije podudarao s teritorijem mun. Bist . .., kako je to u antici gotovo u pravilu bilo (kod nas, na primjer, Salviaticum, Sarziaticum, Magnioticum, Equitinum, municipiji kao sastavni dijelovi bisk upije Ludrum) 28 , kao i u Galiji, gdje su se od početka crkvene dijeceze poklapale s teritorijem plemena ili municipija (cité). Područje biskupije Bestoensis bilo je toliko prostrano daje njen biskup Andrija, koji je 530. potpisan kao Andreas episcopus ecclesiae Bestoensis, a 533. kao Andreas episcopus Bestuensis (!) 29 , od sabora u Saloni zatražio da mu se smanji podrucje biskupije (5. maja 533. g.) 30 . Da je upravno podrucje municipija, a ne samo ono biskupije, bilo prostrano, vidi se i po rasporedu epigrafskih potvrda (Zenica, Fazlići, Varvara), pogotovo u uvjetima tadašnjeg saobraćaja. U pitanju je, dakle, jedna prirodna 25 K. Patsch, GZM XVIII, 1906, 154, si. 4 = WM BH XI, 1909, 108, si. 4.— U vezu s mun. BIST . .. = Zenica, Patsch je doveo i nadgrobni natpis iz Sućurca kod Splita: P. Aelio Rastoriano . . . decurioni, {duo)viro et q{uin)q{uennali) municipii \Bis\tuatium itd., GZM V, 1893, 705 = CIL III 8783. I F. Bulić, Bull, daim, 1885, 16. i 45, predlaže restituciju Bistuatium, a O. Hirschfeld Butuatium, AEM IX 14 i CIL III 8783, pomišljajući na Butua (Budva). S obzirom na cursus honorum P. Elija Rastorijana, koji je uz to bio i dispunctor Naronensium i quaestor municipiorum Pazinatium, Splo ni sta ru m , A ru pin or u m ( ?), teško je o drediti je li P. Elije svoju čino vni čk u k ar ijer u za po če o u gradu Bistue ili Butua, iako bi u prilog Bistue govorilo ime Elijeve žene Aelia Procili(anal), jer su uprav o u Ze n ici vrlo čes ta ž e ns ka im en a Proc ula i nj ene izvedeni ce, K. Pats ch, GZM XVIII, 1906, 705. S druge strane, po analogiji prema bestoensis (Salona 533. g.), etnik od Bistue bi glasio Bistuensium, a ne Bistuatium (Sućur ac). 2 6 I. Bojanovski 1974, 140. 27 Ο tome vidi I. Bojanovski, Pelva i Salviae, Adriatica, 515. i d.; Municipium Malvesiatium, ARR VI (1968), 250. i d., i I. Bojanovski 1974, 140. 28 Akti solinskog sabora, D. F arlati, Illyr. sacr, II, 173, i F. Šišić, PriruČnik, 157. i d. Vidi bilj. 3. — Usp. A. Mayer, Die Sprache, s. v. Ludrum. 2 9 Izvod iz teksta v. Napretkova povijest, 1943, 141, bilj. 10 i 12. 3 0 Bilj. 3 i 29. Usp. J. Bojanovski 1974, 141. 159