navode kao magistrate toga istog municipija BIST-,18 dakle u formi koja je poznata
i iz Fazlića i Zenice.
Patscheva teorija ο dva municipija, oba s formulom mun. Bist. . . na svih
šest potvrda i to iz tri međusobno udaljena mjesta, bila je gotovo općenito prihvaćena 19. Po toj tezi municipij u Zenici, odnosno — po Pašaliću u Malom Mošunju,
bio bi identičan s putnom stanicom Bistue nova Tab. Peut., odnosno Ibisua ili Bisua
Rav. IV 16=218, 2 (od i[n] Bis[t]ua?), a municipij u Varvari sa stanicom Bistue
vetus Tab. Peut., odnosno Bistue betus Rav. IV 16 (211, 15).
U stvari, ako se usporede natpisi iz Zenice, Fazlića i Varvare, lako se uočava
da na njima u grafiji nema nikakve razlike, a to najbolje pokazuje komparativni
pregled svih šest natpisa; svi su označeni formulom mun. Bist. . .:
Fazlići:
DC M . . BIST . . . (CIL III 12761),
Zenica:
DEC MUN BIS[T. . . (CIL III 12765)
II V[. . .B]IST. . . (CIL III 12766 -f 12762)
Varvara:
DE[. . .]VIR(o) BIST. . . (WM XI, 107, si. 2)
DEC MUN BIS[T . . . (WM XI, 107, si. 3) DEC
M[un. Bist] II VI[r. . . (WM XI, 108, si. 4)
Evo i punih tekstova odgovarajućih natpisa:
1. D(is) m(anibus). / P. Ael(ius) Iustus / d(e)c(urio) m(unicipii) Bist(uensium) / et
Ael(ia) Procula /5 coniux vivi sibi / posuerunt20, Fazlići. = C. Ill 12761.
2. D(is) m(anibus). / T(ito) Fl(avio) T(iti) f(ilio) Luci/o dec(urioni) mun(icipii) j
Bis(tuensis) et Aur(eliae) /5 Procul(ä)e / Fl(avia) Procill/a v(iva) f(ecit) si/bi et suis21,
Zenica. = C III 12765 i GZM 44 (1932), 40, Fig. 2.
3......... ] C/C [ ..................]tiIIIv[iromunieB.]ist (uae)/sacerd(oti)[provi]nc(iae)
IDelma[tiae] /5 U[lp(ia)l] P[r]oci[llaco]n(iugi) / [et s]ib[i]22, Zenica. = C. Ill 12766 +
12762 i GZM 44 (1932), 37 d., T. XVII i si. 1.
4. T.]FI(avio) [Lijcinio j de[c(urioni) (duo)]vir(o) Bist(uensis) / [Fla]vii / [Licin]ianus /5 [et------ ]nianus / [pa]tri 2S , Varvara. = WM BH XI, 107, Fig. 2.
5. D(is) m(anibus). / T. F[l(avio)] Liciniano/ dec(urioni) mun(icipii) Bis[t(uensis)]
(duo)vir(o) [.. ] /5 defu[ncto] / an(norum) [ ___ ] 24 , Varvara. = WM BH XI, 107
Fig. 3.
1
8
K. Patsch, GZM XVIII, 1906, 151—158; usp. bilj. 2.
Historijat problema daje I. Bojanovski 1974, 134—146, si. 11—15.
20
A. Hoffer, dj. nav. u bilj. 16.
2
1
Sve natpise iz Zenice ponovno je objavio i komentirao D. Sergejevski, Spätantike Denk
mäler aus Zenica, GZM XLIV, 1932, 35—56, usp. str. 39^0, si. 2 = Ć. Truhelka, GZM IV,
1892, 342, i K. Patsch, GZM XXVI, 1914,180, si. 61.—Gentile Aurelia, supruge T. Flavija Lucija,
dekuriona municipija BIS . . „ odreduje natpis najranije u drugu polovinu 2. st. Vidi i bilj. 39 i 66.
22
D. Sergejevski, GZM XUV, 1932, 37—38 = Ć. Truhelka, GZM IV, 1892, 345 i
K. Patsch, GZM XXVI, 1914, 176, si. 51.
23
K. Patsch, GZM XVIII, 1906, 153, si. 2 = WM BH XI, 1909, 107, si. 2. Usp. I. Boja
novski 1974, 138, si. 13.
24
K. Patsch, ibidem, 154, si. 3 = WM BH XI, 1909, 107, si. 3.
1
9
158
6. D(is) m(anibus). / Ael(iae) Proc[ul] / [l]ae [mat(ri)] / T. Fl(avius) [------ ] /5
dec(urio) m[un(icipii) Bist(uensis)] / (duo)vi[r . . . .]25 Varvara. = WM BH XI, 108,
Fig. 4.
Kada se, dakle, restaurira svih šest formula s imenom municipalnog grada,
glase jednako: dec(urioni) mun(icipii) Bist. . ., odnosno (duo)vir(o) munlicipii) Bist. . .
Daje riječ ο dva različita municipija, odnosno grada, morala bi postojati neka
razlika i u njihovoj grafiji (formuli), kao sto postoji i na Tabuli Peutingerijani u
denominaciji putnih stanica — Bistue Vetus i Bistue Nova. Stoga bismo s pravom
očekivali dvočlane nazive (toponime) opozicijskog tipa: stari — novi, veliki —
mali, gornji — donji, ili slično, kakve susrećemo i danas u svim zemljama, a kakve
su u konkretnom slučaju imali i Rimljani (vetus — nova), koji su očito i u ovom
slučaju kalkirali domaće toponime26. Ovdje bi se, prema tome, radilo ο jedinstvenom municipalnom području municipija Bist. . ., koji se protezao od gornje Rame
na jugu pa otprilike do Vranduka na sjeveru, a koji bi očito obuhvatao sva tri mjesta
(Zenica, Fazlići, Varvara), u kojima su nađeni magistratski natpisi mun. Bist(uensium),
Očito su dekurioni i duumviri ovog municipija, kao zemljišni posjednici, živjeli
po svojim imanjima na prostranom teritoriju municipija 27 . (Ostaje i teoretska
mogućnost, zasad nepotvrđena, da je u Zenici postojao neki nama nepoznat municipij (odnosno praefecturai), a da su se magistrati mun. Bist. . . ovamo dose ili
i tu umrli.)
Već smo istakli da je teritorij bestoanske biskupije, koji se najvjerojatnije
podudarao s teritorijem mun. Bist . .., kako je to u antici gotovo u pravilu bilo
(kod nas, na primjer, Salviaticum, Sarziaticum, Magnioticum, Equitinum, municipiji
kao sastavni dijelovi bisk upije Ludrum) 28 , kao i u Galiji, gdje su se od početka
crkvene dijeceze poklapale s teritorijem plemena ili municipija (cité). Područje
biskupije Bestoensis bilo je toliko prostrano daje njen biskup Andrija, koji je 530.
potpisan kao Andreas episcopus ecclesiae Bestoensis, a 533. kao Andreas episcopus
Bestuensis (!) 29 , od sabora u Saloni zatražio da mu se smanji podrucje biskupije
(5. maja 533. g.) 30 . Da je upravno podrucje municipija, a ne samo ono biskupije,
bilo prostrano, vidi se i po rasporedu epigrafskih potvrda (Zenica, Fazlići, Varvara),
pogotovo u uvjetima tadašnjeg saobraćaja. U pitanju je, dakle, jedna prirodna
25
K. Patsch, GZM XVIII, 1906, 154, si. 4 = WM BH XI, 1909, 108, si. 4.— U vezu s mun.
BIST . .. = Zenica, Patsch je doveo i nadgrobni natpis iz Sućurca kod Splita: P. Aelio Rastoriano
. . . decurioni, {duo)viro et q{uin)q{uennali) municipii \Bis\tuatium itd., GZM V, 1893, 705 = CIL
III 8783. I F. Bulić, Bull, daim, 1885, 16. i 45, predlaže restituciju Bistuatium, a O. Hirschfeld
Butuatium, AEM IX 14 i CIL III 8783, pomišljajući na Butua (Budva). S obzirom na cursus honorum
P. Elija Rastorijana, koji je uz to bio i dispunctor Naronensium i quaestor municipiorum Pazinatium,
Splo ni sta ru m , A ru pin or u m ( ?), teško je o drediti je li P. Elije svoju čino vni čk u k ar ijer u za po če o
u gradu Bistue ili Butua, iako bi u prilog Bistue govorilo ime Elijeve žene Aelia Procili(anal), jer
su uprav o u Ze n ici vrlo čes ta ž e ns ka im en a Proc ula i nj ene izvedeni ce, K. Pats ch, GZM XVIII,
1906, 705. S druge strane, po analogiji prema bestoensis (Salona 533. g.), etnik od Bistue bi glasio
Bistuensium, a ne Bistuatium (Sućur ac).
2
6
I. Bojanovski 1974, 140.
27
Ο tome vidi I. Bojanovski, Pelva i Salviae, Adriatica, 515. i d.; Municipium Malvesiatium, ARR VI (1968), 250. i d., i I. Bojanovski 1974, 140.
28
Akti solinskog sabora, D. F arlati, Illyr. sacr, II, 173, i F. Šišić, PriruČnik, 157. i d. Vidi
bilj. 3. — Usp. A. Mayer, Die Sprache, s. v. Ludrum.
2
9
Izvod iz teksta v. Napretkova povijest, 1943, 141, bilj. 10 i 12.
3
0
Bilj. 3 i 29. Usp. J. Bojanovski 1974, 141.
159