teogonije i mitraičkih misterija.46 U konjičkom mitreju je nađeno oko devedeset
primjeraka carskih novaca, pretežno iz 3. i 4. st., što život samog svetišta odreduje
u raspon od 3. pa otprilike do kraja 4. st.47, kada pod naletom pobjedničkog kršćanstva pomalo i počinje agonija mnogobožačkih religija.
Nove su ideje prisutne i na nadgrobnom spomenicima: rimski simbolični i
ukrasni motivi na stelama (delfini, gorgoneioni, rozete itd., zatim arhitektonika
stela i njihov ukras itd.); poseban elemenat cine dodaci na stelama {Aufsatz) s antitetički postavljenim lavovima (uzeti iz orijentalnih religija), pa motivi nagih krilatih
Genija koji u lijevoj ruci drže dolje oborenu baklju, simbol smrti i prestanak ovozemaljskog života, motivi rasprostranjeni i u drugim (našim) krajevima, a najizrazitije na Drini.48 Navedeni i slični motivi i prizori preuzeti su iz rimskih i orijentalnih
shvatanja, a u dolinu Neretve su dopirali iz primorja (glavni rasadnik novih ideja
bila je za Hercegovinu Narona), ali i iz podunavskih provincija, gdje su ih donijeli
vojnici iz levantinskih zemalja.49
Prikazi domaćih šumskih božanstava Silvana i Dijane i njihovih pratilja nimfi,
i pored vrlo uočljive konzervativnosti ilirskog društva, vrlo su rijetki u Hercegovini.
I pored njihove velike popularnosti u zapadnim ilirskim krajevima, takav sadržaj
ima samo jedna ploča iz Trusine (Buturović polje) na kojoj je prikazan pastir sa
psom i stadom kod izvora, što nas podsjeća na Silvanovu kultnu specifikaciju. Za
razliku od brojnih Silvanovih prikaza u zapadnoj Bosni i Dalmaciji, na ovome je
reljefu Silvanova figura prikazana na antropomorfni, a ne teriomorfni način tj.
kao kozonogi i kozorogi Pan (Aegypan). Na jednom reljefu iz Lisičića prikazana
je scena lova (figura jahača je propala), za koju se misli da pripada kultu Dijane.50
Inače iz Neretve i cijele Hercegovine dosad nije poznata nijedna slika Silvana i
Dijane. Iz Neretve su i dva reljefa za koje se smatra da prikazuju likove Venere i
Minerve, prvi iz Neretvice (Dubica, Buturović polje), klasični tip nage Afrodite
koja u podignutoj ruci drži plašt, a vjerojatno potječe iz nekog hrama koji se nalazio
na mjestu nalazišta.51 I Minerva iz Gorice također je data na grčko-rimski način:
božica nosi kacigu i koplje u desnoj ruci, a na prsima joj je gorgoneion.52 Ob &VƦVf