BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 159

praep(ositus) et prin[c(eps)] Ia[p]odum (C. Ill, 14326 Privilica) i l i T. Loantius Rufus praepositus Iapodum (C. Ill 14328 Privilica), koji je, i pored domaćeg (?) gentilicija, očito rimski građanin (tria nomina).i9 Izgleda da u Pounju nije bilo italskih agrarnih kolonista, ili in je bilo vrlo malo (nisu ni villae rusticae brojne). Potvrdene su samo službene osobe te poneki trgovac ili obrtnik (manufakture?) u Golubiću. Relativno bogata arheološka građa iz Pounja (naselja i nekropole) potvrduje dobru naseljenost regije još od kasnobrončanog do rimskog doba. Brojna gradinska naselja opisao je još V. Radimsky (Izačić-glavica, Brekovica, Spahići, Sokolac, Ripač, Lohovo, Doljani itd.)·50 Brojna su i rimska naselja, ali su se slabo sačuvala, bez ijednog iole sačuvanijeg arhitektonskog objekta, tako da ο urbanizmu tih naselja nemamo podataka. Čini se da je sojeničko naselje na Uni između Golubića i Jezerina (Pritoka) živjelo i u rimsko doba.si Tragovi naselja evidentirani su i u Brekovici, Založju, Ribiću, Golubiću i Ripču, a pojedini arhitektonski elementi i u Buniću, Gatama, Izačiću, Bugar-gradu, Kostelu (Kulište) i dr.S2 Naseobina u Gatama vezana je za tamošnji termalni izvor. Na Humačkim glavicama, na južnoj glavici zvanoj Kapitul, otkopana je jedna rimska zgrada s hipokauzisom.53 Iskopavanja su vršena i na manjem naselju između čavkića i Zalozja.54 Sudeći po brojnim epigrafskim nalazima, najznačajnije je naselje bilo u Golubiću, a zahvatalo je i područje Hudura, uz Unu između Golubića i Privilice.55 Ostaci naselja su posve zatrti, vjerojatno i zbog toga što se ovdje gradilo od mekanog materijala, jer su velike šume obilno davale drvo. U Golubiću je očito bio t centar regije, u stvari centar japodske civitas, između Plješivice i Kapele na zapadu, 49 Drugi primjer japodske hibridne antroponimije je kognomen Rufantius: Fl(avius) Rufantius Deidmu (/.?), Komić u Lici, K. Patsch, Die Lika in römischer Zeit, Wien 1900, stup. 40, si. 4 = CIL III 15054, usp. D. Rendić-Miočević, Lika, 1974, 102, 103. i bilj. 34 i 35. Za lekciju Rufantius v. i G. Alföldy, n. dj. u bilj. 45, 283 s. v. i p. 94 s. v. Loantius, oba hapax eiromenon (legomenon). 50 V . R a d i m s k y : a ) N e k r o p o l a n a J e z er i n a m a u P r i t o ci k o d B i š ć a , G Z M V , 1 8 9 3 , 3 8 — 4 9 , i Prehistoričke gradine u kotaru bihaćkom, 1894, 697—710 = WM BH III, 1895, 39 ss. i IV, 1896, 101. ss.; b) Prehistorička sojenica kod Ripèa, GZM V, 1893, 129—138 = WMBH ΙΙΓ, 1895, 219— 22 6; c) Gr a di na Č un gar k od Ca z i na, G Z M VI , 1 89 4, 4 95 — 5 2 0 = W M B H I V, 189 6, 7 3 — 9 3. V. Ćurčić: a) Ravna grobišta Japoda u Ribiéu kod Bihaća, GZM X, 1898, 627—656 = WMBH VII, 1900, 3—32; b) Prehistorička sojenica iz bronzanog doba u Ripču kraj Bihaća u Bosni, GZM XX, 1908, 149—179 = WMBH XII 1912, 3—11. B. Čović, GZM (A), n. s. XVII, 1962, 41— 61. Z. Marié, GZM (A), n. s. XXIII, 1968, 5—79 = WMBHL, IA, 1971, 13—96. B. Raunig: a) Japodska nekropola na Crkvini u Golubiéu, GZM (A), n. s. XXIII, 1968, 81—97 = WMBHL, IA, 1971, 97—116, b) Praistorijska nekropola na Gradini u selu Ripač, GZM (A), n. s. 35—36, 1980/81, 1981, 141—162. Usp. V. Radimsky, GZM IV, 1892, 301—310 = WMBH I, 1893, 192—202. 61 Z. Marié, GZM (A), n. s. XXIII, 1968, 8. 52 B r e k o v i c a : V . R a d i m s k y , ci t . p o d a) u bi l j . 5 0 , s t r . 5 2 . C . P a t s c h , A E M 1 6 / 1 8 9 3 , 8 5 . Zal o žj e: V. Ra d i ms ky, ib., 5 3 ( Ča v ki ći) . Κ. P at s ch, 18 98, 3 5 1 — 3 5 4.1. Čr e m o š ni k 1 9 56, 1 1 1 — 126; 1957, 165—170; 1958, 117—130 (Čavkići). Ribić: V. Radimsky 1893. 53—54. Κ. Pa tsch, 1895, 580—581 i 1898, 354—355. Golubić: V. Radimsky 1893, 54—57. Κ. Patsch 1894, 355 d. i 1895, 454— 456 i 577—579. I. Čremošnik 1956, 131—134; 1957, 163—165. W. Tomaschek, Zur Kunde der Hämus Halb-insel, Wien 1882, 466—474. Ripač: V. Radimsky 1893, 53. Pritoka: D. S er gej evs ki , 19 3 9, 7 — 1 0 ( mi tr ej) . Bu ni ć: V. Ra di ms ky 18 9 3, 50. G at a: V. R adi ms ky 18 9 3, 5 0 . C . P a t s c h , A E M 1 6 / 1 8 9 3 , 8 5 — 8 6 ( C r k v i n a) . I z a č i ć : Κ . P at s c h 1 8 9 8 , 3 4 7 . B u g a r - g r a d : V . R a d i m s k y 1 8 9 3 , 5 1 — 5 2 . K . P a t s c h 1 8 9 8 , 3 4 5 — 3 4 7 . K o s t et : V . R a d i m s k y , i bi d e m , 5 2 — 5 3 . C . Patsch, AEM 16/1893, 85; 1896, 132—133, i B. Raunig, ZKM I (1962), 52. Potez Huduri: V. Radimsky, 1893, 53—54. I Čremošnik, GZM 1958, 131. (NAPOMENA: Ako nije drukčije označeno, svi citirani podaci su uzeti iz Glasnika Zemaljskog muzeja = GZM). — Usp. i B. Ra unig, ZbornikI, AD BiH, 1983, 193 dd. 53 K. Patsch, GZM X, 1898, 347—351. 54 V. Radimsky, GZM V, 1893, 53. K. Patsch, ibidem, 351—354 (Gr