BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 157

ćem stanovništvu24. Od ta tri imena samo je Seneca iz Pounja (Ribić), Ammida je iz japodskog Arupija, a Matera iz Japre (Cikote), dakle već izvan japodskog teritorija, vjerojatno doseljenica, kao i Nonntio, iz keltskog područja, možda u vezi s ovdašnjim ferarijama (?)25. D. Rendić-Miočević je analizirao japodsku antroponimiju i onomastiku uopće s posebnim obzirom na Liku, ukazujući pri tome i na domaće tradicije u onomastici, što Japudiju etnički veže s japodskim i ostalim ilirskim narodima26. Srodnost s keltskom leksikom, odnosno onomastičkom tradicijom, Rendić vidi — osim u kod Japoda čestom imenu Andes (po Rendiću, ime je etnonimskog postanja, pa bi u početku označavalo doseljenika iz neke keltske etničke zajednice)27, ali i u nizu drugih antroponima koji pokazuju ,,srodnost s keltskom onomastičkom tradicijom i njenim repertoarom", kao što su: Ammida, Gratula, Iaritus, Maxa (?), Ninnia (?)2S, Poia (?), Rusticus, Seneca, Sicu, Silus29, Sinus i si., što bi u određenom smislu potvrdivalo vijesti starih pisaca ο vezama Japoda i Kelta, te upozoravalo na određenu infiltraciju keltske, pa čak i tračke tradicije30. Na taj bi se način ujedno premostila i nesuglasna stanovišta antičke i prethistorijske arheologije, jer posljednja (kako smo vidjeli) nije potvrdila tu izrazito keltsku komponentu. Ukoliko još uvijek i postoje izvjesne neusklađenosti u interpretaciji japodske onomastičke baštine, ovdje iznesena istraživanja su ih (ipak) prilično približila. Što se, pak, tiče japodske onomastičke formule, ona pokazuje iste faze razvitka kao i opća ilirska imenska formula: — Tip jednočlane jednoimene (mononomna „formula") formule kao na devocionalnom natpisu S(ilvano) Silvestro s(acrum) Andes posuit (C. III 10035, Golubić), ili na nadgrobnom natpisu Sums an. XX Fortunatus an. LXX filio et sib(i) p{osuit). H(ic) s(itus) e{st) (inv. br. A 47 Reg. muz. Pounja Bihać, Golubić). ■— Tip dvočlane formule jednoimenog sistema: osobno ime i patronimik, bez filijacije ili sa njom (obično u pokraćenom obliku), očito, već pod utjecajem romanizacije: Plator Oepli f.31 (C. Ill 13275, p. 2274, Pritoka), ili Andes Sini f. (C. Ill 14013 = 13273, Jezerine, Pritoka). Primjeri bez filijacije su rijetki i redo24 R. Katičić, Zur Frage der keltischen und pannonischen Namengebiete in römischen Dalmatien, Godišnjak, CBI knj. III/l, 19 cR