rimskom supstratu. Na Gradini su otkriveni kopovi i drugi tragovi starog rudarstva
i metalurgije, dok je u samom Majdanu otkopana i kasnoantička crkva s dijelovima
naselja u kojem je djelovala jedna ili vise talionica željeza. Iz Majdana potječu i
dva kamena ulomka s natpisom66.
Rimsko naselje u Mrkonjić-Gradu razvilo se oko jakog vrela Vrčenac na
„Polju" pod Grabežom, gdje je vise puta dolazilo do arheoloških nalaza. Na žalost,
oni nisu bili nikad registrirani ni valorizirani od stručnjaka. Najčešće su to bile
substrukcije građevina, rimski građevinski materijal i željezna troska. I prilikom
gradnje ceste preko Manjače (1948. g.) bili su evidentirani temeljni zidovi, opeka,
keramika i troska67. Iako je geološki sastav terena oko Mrkonjić-Grada mlađeg
postanja i siromašan rudama, tamošnje se stanovništvo bavilo metalurgijom, kao
i danas68. Ο karakteru ovog naselja na Crnoj rijeci ne znamo ništa pobliže. No,
da je imalo i prometni značaj, pokazuju tragovi starog puta koji je preko vrela
Suljinovca vodio u Trijebovo, s jedne, a ispod Grabeža, s druge strane, u Gustovaru
i Šehovce69.
Stariji su pisci zabilježili i vijesti ο velikim rimskim ostacima kod Varcar-Vakufa
(današnji Mrkonjić-Grad). Na žalost, sve su to kratke i neodređene vijesti, oskudne
podacima. Od svega što je A. Evans zabilježio, to su podaci ο „velikom blagu',
s novcima careva Severa, Gordijana; Filipa, Trajana Decija, Gala i Volusijana
sve careva 3. st.70 Međutim, Evans nije dao osnovni podatak ο mjestu nalaza.
To je učinio tek 1893. Ć. Truhelka, koji je te nalaze smjestio u selo Bjelajce (Bilajce),
u kojem se „nadaleko prostiru rimske razvaline"71. Jos prije Truhelke, W. Tomaschek
ih je locirao kod Donjeg Sela {bei Donje Selo), a kao vrijeme tih nalaza označio
1864. g., dakle još za turske uprave u Bosni. Tomaschek navodi samo nalaz are (!)
sa četiri ljudske figure i sa tragovima natpisa72. Naselje je poznavao i Ph. Ballif, koji ga
samo spominje (. . . oder aber auf eine Verbindung der im Dolnjipolje nächst VarcarVakuf bestandenen römischen Niederlassung mit unsere Strasse . . .)7S.
Ć. Truhelka je, istina, dao najkonkretnije podatke, bar što se tiče njegove
topografske determinacije, jer se u &