BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 148

[pl]ebis. praetori, leg(ato) / [legionis XV A] pollinaris /10 [ ------- ] piae [ ........................ c]ur- I atori [ .........].19 Ne zna se ni zašto je bila postavljena ova počasna baza sa statuom uglednom predstavniku rimske aristokracije, ali je sigurno da je to bilo u vezi s razvitkom građevinskog kompleksa na Gromilama. Nagađa se da je Gaj Minicije Fundan bio carski namjesnik u Dalmaciji, a možda i patron rimskog naselja u Šipovu.20 Taj se događaj zbio nešto prije 124/125. g., jer već tada nalazimo Fundana u Aziji kao prokonzula (RE XV/2, 1820 d.). Sa Gromila potječu i neki drugi spomenici, ali izrazito vojničkih nema. Aru božici Minervi podigao je L. Publicius Telespho[r]u[s], po imenu oslobodenik grčkog porijekla.21 Na jednom skulpturalnom ulomku u visokom reljefu prikazana je kompozicija žrtvovanja bika; s jedne strane žrtvenika prikazana je žrtvena životinja s camillusova, a s druge strane victimarius.22 Žrtvenik je, očito, stajao u hramu koji se nalazio na Gromilama, a kojemu je, po svoj prilici, pripadao i ulomak epistilne grede (?), koji je pronađen u sekundarnom položaju na Crkvini, s posvetom:. . . . Au]gusto et [Romae] sa[crum . .., dakle, posvećen Augustu i božici Rima (Sp. 88, 102). Vjerojatno iz istog hrama potječe i kvalitetni reljef Jupitra, Minerve i Genija, sve božanstava rimskog Panteona. Sve to ukazuje da je gradska dominanta s hramom (vjerojatno kapitolijske trijade) bila na Gromilama, ali ne rješava problem prvobitne namjene kompleksa. Odavde potječe i bogato profilirani gesims, što smo ga već spomenuli. Jedno manje pokusno iskopavanje na Gromilama 1963. g. pokazalo je da se ovdje ispod rimskih slojeva nalazi prethistorijski sloj dužeg trajanja.23 Ο karak-teru te autohtone naseobine ne zna se ništa, ali nas njezin nizinski položaj ne ovlaš-ćuje da ovdje (uz lijevu obalu Plive) tražimo naselje gradinskog tipa, kakav je, na primjer, bio Splonum, što ga Alföldy locira upravo u Šipovo. Predrimski kera-mički materijal iz doline Plive vrlo je srodan, zapravo identičan materijalu iz doline Sane.24 Municipium Splonum s epigrafskih spomenika, što ga je Germanik osvojio 9. g. n. e., bio je i po svom prirodnom položaju jak i čvrst, a uz to i dobro utvrden zidinama, zapravo nasipom (Dio LVI 11, 1—2), a k tome branjen od brojnih brani-telja, pa ga Germanik nije mogao osvojiti ni bojnim spravama ni jurišima.25 Za-uzeo ga je tek sretnim slučajem, kada je keltski konjanik Pusio na nasip bacio kamen, te tako uzdrmao grudobran da se odmah srušio i ujedno povukao čovjeka koji se bio na nj naslonio. Tek su tada zbunjeni branitelji pobjegli u akropolu (es ten akro1 9 D. Sergejevski, GZM XXXVÏII, 1926, 155, sl. 1. Usp. G. Alföldy, Splonum, AAH, 10/1962, 11.1. Bojanovski 1974, ARR VII, 354, T. VI. U blizini baze je nadena i noga brončane statue (ispod koljena), očito Fundana, v. I. Bojanovski, ibidem, 355, bilj. 27. 20 G. Alföldy, Splonum, AAH 10/1962, 11, namjesništvo Gaja Minicija Fundana datira izmedu 120. i 124. g., a J. J. Wilkes, Dalmatia, 445 u 108. godinu. A. Jagenteufel, Die Statthalter der röm. Provinz Dalmatia von Augustus bis Diocletian, Wien 1958, nema namjesnika toga imena. Cf. I. Bojanovski 1974, ARR VII, 354. d. Kao namjesnik G. Minicije Fundan je mogao biti i patron municipija u Šipovu, I. Bojanovski, ibidem, 355. i bilj. 29. 21 D. Sergeje v sk i, G ZM X XXV III 1926, 157, sl. 2. 22 D. Sergejevski, GZM XLÏI, 1930, 157—158, T. VI, 1 i 2. Možda se i ovdje radi ο sceni iz taurobolijskog (metroačkog) kulta (?) 23 U gornjem su sloju sonde otkopani lijepi primjerci terrae sigillatae, ulomci svijetle i tamne keramike (belgijske?), novci mlade flavijevske dinastije i drugi sitniji nalazi. U donjim je slojevima sonde (dubina oko 1 m) bila prethistorijska keramika, I. Bojanovski, N. st. XI, 187, t. 1, sl. 1. 24 Z. Marie, Donja Dolina, GZM (A), n. s. XIX 1964, 58—74. Usp. Isti, Problem sjevernog .graničnog područja Ilira, Simpozijum 1964, 197. 25 Dio LVI, 11, 1—2. 290 polin anedramon), te_ odmah predali sebe i grad.26 Tako jaki oppidum s akropolom se ne može tražiti u Šipovu. Jače gradine oko Šipova nalaze se tek u Trnovu, Lubovu, Mujdžićima i drugdje, dakle, na priličnoj udaljenosti, ali se ni na jednu od njih ne bi mogli primijeniti Dionovi podaci. Stoga Splonum