BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 145

Sa rudarskog područja na Sani (zasad) nema potvrda domaćih kultova,28 iako je kult Silvana i Dijane, i nižih božanstava Silvanâ (Silvanae) i nimfa, bio vrlo raširen po cijelom Iliriku, a napose u Panoniji. 3. Dolina gornje Sane oko Ključa Južno od Sanskog Mosta, na gornjoj Sani, nalazi se područje Ključa i Pecke, stisnuto između Muleža na sjeveru, Dimitora na istoku, Crne gore na jugu (u kojoj i izvire Sana), te Šiše (Srnetica) i Grmeča na zapadu. Sam Ključ je pitoma oaza u svom planinskom okruženju, smještena uz lijevu obalu Sane, kod njenog ulaska u veliki kanjon („sklop"), koji je dijeli od područja Sanskog Mosta. Sva je prilika da je ova predjelna cjelina u antici, kao što je to bilo i u srednjem vijeku (župa Sanica sa gradom Ključem), formirala jedinstvenu teritorijalno-političku zajednicu (civitas). Područje je bilo dobro naseljeno i u predrimsko doba, što potvrđuje i veći broj gradinskih (ilirskih) naselja uz rubove sanske kotline i njenih manjih proširenja, među njima i u Ključu i u Peckoj.1 Kada je 7. g. n. e. Mezeje pokorio Augustov nećak Germanik, a zemlju im popalio, možda je tom prilikom bilo uništeno i jako utvrđeno naselje (oppidum'!) na Velikoj i Maloj gradini u Gornjim Vrbljanima, u izvorišnom području Sane (iznad Gornjeg Ribnika).2 Jedno od relevantnijih rimskih naselja, koja leže u samoj dolini pored Sane i njenih kratkih pritoka, bilo je u Peckoj, u koju se obično locira i putna stanica Sarnade (Itin. Ant. 269,3) » Jedno veće naselje, na arealu od nekih 15 ha, nalazilo se i na Gromilama u Veleceyu na Sani, uzvodno od Ključa, s refugijem na Durmiševici u okuci Sane. Naselja i naseobinski elementi evidentirani su u Donjem Ribniku (kod kuća Todorovića i ciglana na Palićki), Mednoj i Carevcu, Donjem Ratkovu i Sitnici, pa u Velagićima i Kopjenici, te u Gornjoj Sanici, sve uz putove.4 U samom naselju u Ključu, 28 Jedini trag kulta domaćih božanstava mogao bi biti iz Japre — Silvanis Aug(ustis) sadrum), Đ. Basier, Japra, 156—157, T. XVII, 2 (u crtežu, bez fotosa). Silvanae su i u rimskoj religiji nimfe, personifikacije prirodnih sila i Silvanove pratilice. 1 Samo ćemo ih spomenuti, jer su gradine mahom neistražene: Biljani (Gradina, Grad, Palančine), Budelj Gornji (Gradina), Busije (Gradina), Crljeni (Cigelj 1 i 2), Donje Ratkovo (Gra dina), Dubočani (Durmiševica), Gornje Ratkovo (Grčka gradina), Gornji Ramići (Gradina), Gornji Ribnik (Tepića gradina), Gornji Vrbljani (Velika i Mala gradina = Grad), Hripavci (Jordanovića gradina, Musića gradina, Kozarčeva gradina), Kamičak (Gradina kod k. 290), Ključ (Glavica u Rejzovićima), Krasulje (Bahtagića gradina, Jamakovića gradina), Peći (Gradina na granici kod Kamička, Gradina u Damjanovićima), Prhovo (Vrščić), Sanica Donja (Crnalić gradina), Sanica Gornja (Cvitkovo brdo, Crkvena glavica, Šulića glavica ili Šanac, Plećine, Klisina, Palančište), Velije (Gradina i Gradić) i Zgon (Gradina sa Selištem). Osim Grada (Palančine), u Biljanima još postoje i Botonjića gradina i Ruda glavica. Podatke dugujem saradniku prof. Fadilu Muslimoviću iz Ključa. Ο Peckoj (mansio Sarnade) usp. I. Bojanovski 1974, 77. ss. Ο nalazima u selu Medna, ibidem, 86. 2 I. Bojanovski, Kasnoantičkikastei u Gornjim Vrbljanima naSani, GZM(A),n. s. XXXIV, 1979, 3100—123, Plan I, T. I—III. G. Alfoldy, Dalmatien, 53, i J. J. Wilkes, Dalmatia, 170, oko Pecke lociraju Sardeate, a do njih, južno od Jajca, Deure. 4 I. Bojanovski AP 15, 1979, 105. d. Gradevinski i naseobinski elementi iz antike evidenti rani su još i u Biljanima (Grad ili Palančine), Budelju Gornjem (Gradina), Gornjim Vrbljanima (Grad), Prhovu (Vrščić) i Velijama (Gradić na Gradini); na terenu još i danas stoje miljokazi na Laništu (Babina dolina), Gornjoj Prisjeci (Gologlavo), Kopjenici (Babića groblje) i u Sanici Donjoj na biv. željezničkoj stanici. Ο cesti usp. I. Bojanovski, 1974, 216—219. Isti, Godišnjak CBI, knj. XXII/20, 1984, 233—238, si. 2. Miljokaz iz Sanice Donje, po podacima prof. F. Muslimovića, nedavno je pronađen i zaštićen. 284 koje leži u uzanoj dolini kroz koju prolazi jedini put prema Petrovačkom polju i Sanskom Mostu, nije bilo naseobinskih nalaza iz rimskog doba, ali je na Gradu iznad Ključa, gdje se razvio srednjovjekovni grad Ključ, bila podignuta jaka rimska utvrda, vjerojatno jedan burgus ili castellum, kojemu se ne može pobliže odrediti vrijeme postanka. Uloga ovog utvrđenja bila je da nadzire važan prijelaz preko Sane.5 Tragovi manje rimske utvrde (spéculai) vide se i kod ist