Dalmaciji da se rimski nasljednik razvija na sasvim drugom mjestu (na liniji Duvno
— Lib dugoj 9 km);75 u Borčanima se u rimsko doba razvija naselje kao nasljednik
delmatskog oppiduma na Libu koje se moralorezvati po predrimskom naselju na
Libu, a to je, kako smo vidjeli, bio Delminium;' napokon, teza ο rimskom Delminiju u Duvnu je u proturječju i s podacima koje daje Tabula.77
Mada još uvijek ne znamo što se na Libu i u Borčanima krije pod zemljom smatram da postoje svi elementi da se rimski Delminium locira u Borčane, gdje je
na padinama Liba i u polju pod Libom srastao sa svojim gradinskim prethodnikom. Takav nacionalni centar kakav je za Delmate bio Delminij (eponymon to
ethnos, Strab. VII 5,5)78 ne premješta se samo zbog povoljnijeg prometnog položaja. Ubikacija Delminiuma, predrimskog i rimskog, u Borčane, ujedno omogucuje
da se pravilno lociraju topografski podaci Tabule Peutingerijane — putne stanice
Ad Libros u Bukovu Goru = Zidine, In monte Bulsinio u Žbanicu pod Privalom,
a Bistue Vêtus u Duvno, kako sam to već pokazao.79
Današnji toponim Duvno nije dérivât od Delminium, kako se to često smatra.
Propašću, naime, Delminiuma (grada) u invaziji Avara (oko 600. g.) pomalo nestaje i toga toponima. Preživjelo je jedino ime regije u obliku civitas Delmina, koje
su novi stanovnici prilagodili svome izgovoru:80 Delmina — DVmn-o sc. polje
(regio, planifies Dalmae kod Popa Dukljanina, cap. IX, ed. Šišić), odatle Dumn-o,
Duvno. Kao grad se Duvno prvi put spominje 1615. g. pod imenom Županj Potok,
a u turskom obliku Dune i Duna 1660. g. kod Evlije Čelebije.81 Još u popisu stanovništva iz 1896. g. navodi se pod imenom Županjac, kao i u Patschevim radovima
iz početka našeg stoljeća. Današnji je grad Duvno svoje ime dobio po polju kao
njegovo glavno mjesto, kao što su po poljima nazvani i gradovi Livno i Glamoč.
Livanjski segrad-burgu srednjem vijeku zvax» Bistrica (Bistrički grad), a glamočki
Biograd, čemu u Duvnu odgovara ime Županjac.82
75
Lokacija Delminija u Duvnu nije potvrđena ni epigrafskim nalazima iz samog Duvna.
G. 1981, prilikom radova na izgradnji televizijskog releja na Gradini Lib (k. 1023), na
mjestu velike gomile (vis. oko 20, promjer oko 35—40 m), otkopani su do 2 m visoki zidovi rimske
gradevine na vrhu Liba, ali nije bilo zaštitnog iskopavanja, Z. Žeravica, Izvještaj Rep. zavodu za
zaštitu spomenika Sarajevo, 05-591/81 od 16. VII 1981. Tom je prilikom 7. VII 1981. naden i jedan
Augustov novčić — A. AVGVSTVS TRIBUNIC POTEST, bez careva lika na aversu — R. PLOTIUS RVFVS lilVIR AAA FF. U sredini su velika slova SC. Podatak dugujem mr. Z. Žera\ici
iz Zavoda u Sarajevu. 1. Bojanovski 1974,