CIVITATES U ZAPADNOJ BOSNI
U jugozapadnoj i sjeverozapadnoj Bosni živjelo je nekoliko civitates koje su,
za razliku od naprijed opisanih (I—XII pogl.), pripadale salonitanskom konventu
(Plin. III 142). Samo je japodska civitas pripadala skardonitanskom konventu.
Podrucje su nastavala razna plemena, od kojih su Delmati i Dicioni većim dijelom
živjeli izvan današnje Bosne i Hercegovine. Na području Bosne živjele su delmatske
civitates Delminensium i Salviatarum i jedna civitas Ditionum, posljednja na Grahovu
polju. Ostalo područje držali su Sardeates (LU) i Deuri (XXV), a u sjeverozapadnom
dijelu Mezeji (CCLXV1III) i Japodi (samo jedna njihova župa). Mezeji su bili podijeljeni u vise frakcija, kao i Japodi. Epigrafski su potvrđeni kao municipiji Delminium na Duvanjskom i Salvium na Glamočkom polju, te Sardiaticum u dolini Unca,
dok oni na Grahovskom i Petrovačkom polju nisu potvrđeni.
Na prostranom području jugozapadne i sjeverozapadne Bosne najčešće je
elijevsko i aurelijevsko građansko pravo. Čini se da su Delminium, Salvium i Sarziaticum stekli municipalitet za Hadrijana, dok za Grahovo i Petrovačko polje nemamo
podataka. S aspekta urbanizacije, Mezeji su imali nešto drugačiji razvitak, jer su
njihova rudama bogata područja pripala carskom fisku {territoria metalli), koja
su se također municipalizirala (urbanizirala). Municipalitet je kod Mezeja potvrđen
jedino na gornjoj Plivi (oko Šipova), ali nema podataka ο njegovu opsegu, pa se
ne zna Jesu li i Jajce i Mrkonjić-Grad pripadali Šipovu ili su i sami bili urbanizirani.
Pojedinačna pojava gentilicija Aelii i Aurelii ukazuje i na potencijalnu mogućnost
urbanizacije ovih gradova za Hadrijana, ali i za Karakale.
Japodski municipium Raetinium osnovao je Vespazijan, dakle, već u prvoj
fazi urbanizacije.
Cijela Bosanska (desna) Posavina pripadala je već Panonijama.
215