nici (zapadna nekropola) i na Karauli (predio Rudine) u Kostanjevici, pored Voljevačke rijeke i puta koji je vodio na Drinu (sjeverna nekropola),44 sve tri s incineracijom i sa trajanjem od druge polovice 1. do prvih decenija 3. st., kada se postupno
napušta spaljivanje. Nekropola 3. i 4. st. s inhuminiranim pokojnicima nije otkrivena, ali je vrlo vjerojatno valja tražiti uz cestu Gradina— Bjelovac, uz koju je u
Knežiji pronađeno nekoliko ukopa u olovnim sarkofazima.45
Gradska kurija {curia) se nalazila na manjem forumu, u stvari proširenju ceste,
uz Majdanski potok pod sjevernom padinom Grada (po Radimskom je na tome
mjestu cesta bila siroka oko 10 metara).46 Imala je oblik pravokutnika orijentiranog na pravac istok — zapad, dužine 38, a širine oko 20 metara, sa trijemom
na prednjoj i apsidom na stražnjoj strani. Apsida je bila flankirana sa dvije istaknute prostorije. Na trgu pred kurijom, i u samoj kuriji, stajale su počasne baze u
cast careva Septimija Severa i Karakale, te carice Julije Mameje i Aleksandra Severa; Trebonijana Gala i Volusijana. Neke su od njih imale i statue.47 Kod ulaza u
zgradu kurije nadena je i bronzana statueta božice Venere.48
Istočno od vijećnice, a s oslonom na nju, stajala je upola manja zgrada tribunala s vise prostorija, opremljena uredajem za centralno zagrijavanje (hvpocausis).i9
Istočno od sudnice (tribunal), ali već na desnoj obali Saske rijeke, u stvari u
njenom meandru, podignute su javne terme (balneum), što se spominju na natpisima iz 220. i 274. godine. Koliko znamo, terme su bile najveće zdanj RF