građevina: tri stambene, jedan termalni pogon, dok je zgrada s mozaicima i hipokaustum ostala nepoznate namjene68. Položaj ovog naselja, kao i arhitektonska
struktura građevina, potvrđuje da je u pitanju urbano naselje, jedno od najznačajnijih u slivu donje Neretve, koje po veličini, po urbanim sadržajima i po značaju
nadilazi jedino Narona.
Municipalni status naselja rε. Eugavi potvrđuju i sačuvana epigrafska svjedočanstva, među njima i fragmentarni natpis s municipalnom formulom LDDD =
= l(oco) d(ato) d{ecreto) d{ecurionum), na kojem se između ostalog pouzdano čita
m]atri k{astroruml) (CIL III 13874, Stolac). Nadalje, u Stocu su nađena i tri beneficijarska natpisa iz 3. st., vremena kada je antička aglomeracija u Stocu doživjsla
svoj najveći procvat69.
U prilog takvoj lokaciji Diluntuma govori i Činjenica što su municipijima obično
postajali razvijeniji epihorski centri, najčešće središta peregrinskih općina {civitates).
Zato i Diluntum valja tražiti u nekom epihorskom razvijenijem centru, a takvo
je naselje bilo i ono u Stocu (Podgrad), gdje se vjerojatno nakon propasti plemenskog
grada Dr.crsa na Ošanićima već počeo razvijati novi centar. Da je Diluntum u
rimsko dota tio 2načajro rarelje, dckazuje i to što je taj municipij 533. g. bio
dodijeljen biskupu novoosnovane biskupije Sarsiterensis70.
Ubikaciju Diluntuma u Stolac dobro određuju i hodološki elementi. Od Stoca
(Diluntum) do Vida (Narona) niz Bregavu, dakle utvrđcnim i najprirodnijim pravcem, udaljenost iznosi oko 36 km, koliko navodi i Itinerarium Antonini (XXV
m. p.). Udaljenost, pak, cd Stoca {Diluntum, Tab. Peut., Dalluntum Itin, Ant.) do
Tasovčića daje Tabula — XIII m. p., što odgovara stvamoj udaljenosti na terenu
od Stoca do Tasovčića {Ad Titrres)"'r.
Naprotiv, ostaci antike u Trebimlji relativno su siromašni, prostiru se na nepunom hektaru površine, tez značajnijih nalaza. Očito se radi ο ruralnom naselju
{vicus) u kojem je kao zemljoposjednik živio P. Aplius Plassus, dec. m. DU12. Za naša
istraživanja je ipak značajna i činjenica što se Trebimlja nalazi vrlo blizu obale
(nedaleko Slanog), pa bi se i po tome moglo zaključivati da je slansko primorje
pripadalo Diluntumu.
Svi, dakle, re'.evantni elementi odlučno idu u prilog identifikacije Stoca s antičkim Diluntumom. Pa, ukoliko su stari gradovi najčešće samo produženje (nastavak