razvitku, posebno u vrijeme formiranja pojedinih municipija, to jest gradskih zajednica samoupravnog statusa (communità cittadina, Pavan, p. 133), bilo i graničnih
promjena medu župama, adtribuiranjem teritorija jedne civitas drugoj. A do takvih
promjena moglo je dolaziti u vezi s formiranjem rudarskih distrikata u sastavu
državnog zemljišta (ager publicus), odnosno carskog fiska.
Mezeji su, po Strabonu, bili panonsko pleme, kao i njihovi južni i jugoistocni
susjedi Dicioni, Pirusti, Desitijati i neka manja i manje značajna plemena (VII
5,3)9. Zato, prije nego što nastavimo s izlaganjem mezejske stvarnosti pod rimskom
vlasti, bit će potrebno objasniti smisao Strabonovog podatka „panonsko pleme";
valja li tu odrednicu shvatiti samo geografski, odnosno etnografski, ili čak i u „narodnosnom" smislu.
U savremenoj nauci uglavnom se uvriježilo shvaćanje da su Iliri sva plemena
koja su živjela u okvirima provincije Dalmacije, pa i ona u Panoniji. Do takvog
je shvaćanja došlo, u prvom redu, što se širenjem rimske vlasti u Iliriku od juga
na sjever širilo i ilirsko etničko ime. Tek u novije vrijeme su se pojavila shvaćanja
koja pokušavaju razbiti takvo ni'šljenje. Tako je Ζ. Marié, na osnovu detaljne
analize arheološkog materijala iz posljednjeg milenija stars ere, ukazao i na neke
izrazite kulturne specifičnosti tzv. sjevernog područja današnje Bosne10. Oslanjajući
se pri tome i na rezultate do kojih su u torn pitanju došli i neki drugi savremeni
istraživači, arheolozi V. Milojčić i G. Alföldy i paleolingvisti H. Krahe i R. Katičić11,
Marié je ukazao ne samo na specifičnosti arheološkog materijala nego i na neke
elemente duhovne kulture, kao što su vjerovanja i jezik.
Ukratko, arheološki materijal kasnobronzanog i željeznog doba, pa sve do
rimske okupacije, s nekih nalazišta sjeverne i sjeverozapadne Bosne, pretežno gradinskih, kao što su Vis kod Dervente, Zecovi kod Prijedora, pećina Hrustovača
na Sani, Donja Dolina na Savi i druga, ima svoj specifičan arheološki faciès, u
osnovi kojeg leži kultura žarnih polja (dalje KŽP), porijeklom iz sjeverozapadne
Panonije. Ovaj prodor elemenata KŽP dopro je duboko na jug, sve do dinarskih
planina, ali i preko njih. Ti se elementi manifestiraju ne samo u keramičkoj pro