BiH u antičko doba, Ivo Bojanovski | Page 103

nici (zapadna nekropola) i na Karauli (predio Rudine) u Kostanjevici, pored Voljevačke rijeke i puta koji je vodio na Drinu (sjeverna nekropola),44 sve tri s incineracijom i sa trajanjem od druge polovice 1. do prvih decenija 3. st., kada se postupno napušta spaljivanje. Nekropola 3. i 4. st. s inhuminiranim pokojnicima nije otkrivena, ali je vrlo vjerojatno valja tražiti uz cestu Gradina— Bjelovac, uz koju je u Knežiji pronađeno nekoliko ukopa u olovnim sarkofazima.45 Gradska kurija {curia) se nalazila na manjem forumu, u stvari proširenju ceste, uz Majdanski potok pod sjevernom padinom Grada (po Radimskom je na tome mjestu cesta bila siroka oko 10 metara).46 Imala je oblik pravokutnika orijentiranog na pravac istok — zapad, dužine 38, a širine oko 20 metara, sa trijemom na prednjoj i apsidom na stražnjoj strani. Apsida je bila flankirana sa dvije istaknute prostorije. Na trgu pred kurijom, i u samoj kuriji, stajale su počasne baze u cast careva Septimija Severa i Karakale, te carice Julije Mameje i Aleksandra Severa; Trebonijana Gala i Volusijana. Neke su od njih imale i statue.47 Kod ulaza u zgradu kurije nadena je i bronzana statueta božice Venere.48 Istočno od vijećnice, a s oslonom na nju, stajala je upola manja zgrada tribunala s vise prostorija, opremljena uredajem za centralno zagrijavanje (hvpocausis).i9 Istočno od sudnice (tribunal), ali već na desnoj obali Saske rijeke, u stvari u njenom meandru, podignute su javne terme (balneum), što se spominju na natpisima iz 220. i 274. godine. Koliko znamo, terme su bile najveće zdanj RF