tinejdžeri
Danas riječ „tinejdžer“ uzimamo zdravo za gotovo, bez da se upitamo kad je točno i gdje nastala ideja suvremenog „tinejdžera“. U 19. stoljeću američko društvo dijelilo se samo na odrasle i djecu koja su imala priliku dulje uživati u čarima djetinjstva, dok su se u međuvremenu polagano pripremala za teškoće i zamke života odraslih. Iako je tada praksa dječjeg rada još uvijek postojala, sve više država donosilo je zakonske odredbe kojima se rad maloljetne djece zakonski zabranjivao i kažnjavao. Rastao je i prosječan broj godina koje bi mladi proveli u školama, a roditelji su sve dulje čekali da njihovi potomci stupe u brak. Sve te okolnosti dovele su do pojave novog dijela života svakog pojedinca - tinejdžerske dobi. Američki adolescenti počeli su pokazivati ponašanja koja nisu poznavali ni odrasli ni djeca. Iako se riječ tinejdžer počela upotrebljavati tek desetljećima kasnije, tinejdžerski „mentalni sklop“ nastao je 1920-ih godina. Najveći faktor koji je utjecao na pojavu neovisnih tinejdžera bio je automobil. U ranija vremena, djevojke i dječaci svoje su prve spojeve dogovarali i provodili kod kuće, pod budnim okom roditelja i obitelji. Dečko bi upoznao njene roditelje, sjedili bi u boravku i razgovarali, a onda bi bila poslužena večera za cijelu obitelj. Jedina intima koju je par imao, bilo je onih nekoliko trenutaka na trijemu prije rastanka. Nakon nekoliko takvih susreta, ako bi bili sretni, par bi dobio dopuštenje da prošeta bez pratnje odraslih. Automobilska tehnologija utjecala je i na druge velike promjene u životima mladih: nastala je institucija srednje škole, te su tinejdžeri dobili priliku za intimnija i privatnija druženja. S obzirom na napredak transporta, učenici su mogli putovati u udaljenije škole. Obrazovanje se produljilo, a kao rezultat svega ovoga – nastala je institucija srednje škole kakvu poznajemo danas. Ubrzo nakon toga, počele su se pojavljivati različite „podvrste“ tinejdžera koji su se grupirali po sličnim interesima (štreberi, cool ekipa, sportaši, genijalci, umjetnici, navijačice i slično).
Krešimir Pavličić, 1. b
ZABAVA
51