Miloš Teši?
Lutalica sudbine
Maks Bruks
Svetski rat Z
Ijan Mekdonald
Bespu?e
roman
roman
Izdava?
Argus Books&Magazines
Izdava?
Paladin
Izdava?
Paladin
Mi l oš Teši? je rodjen 18. decembra
1989. godi ne, u Vi nkovcima. Ota c i majka
s u mu rodom i z Bosne. Svoje prve dane
deti njstva proveo je u malom mestu
Srems ke La ze.
Ra t, koji je po?eo još dok on nije bio ni
s ves tan svog postojanja, za njega se
za vrš a va 1997. godine. Tada odlazi u
?a l mu, sremsko s elo, pod obroncima
Fruš ke Gore. Tu završava osnovnu školu, a
ugos titeljsku školu završava u Sremskoj
Mi trovi ci . Godine odrastanja propra?ene
s u mu?nim s e?anjima na rat i izbeglištvo.
Po za vrš etku š kole odlazi u Novi Sad,
gde provodi pet godina. Danas živi i radi u
Beogradu.
Pos l e o?eve smrti, život mu postaje
druga ?iji. Kako sam kaže: “Više nisam isti.”
2012. godi ne objavljuje svoju prvu
zbi rku pesama, “Ožiljci”, koja je nastajala
dugi niz godina…
“Luta l ica sudbine” je njegova druga
zbi rka pesama.
Ra de?i za Posleratnu komisiju Ujedinjenih
na ci ja , Ma ks Bruks je ra zgova ra o s a
kl ju?ni m tvorci ma kona ?ne pobede. I
ma da je izveš ta j UN-a s a drža o preci zne
poda tke i ?injeni ce, u ovom dokumentu
predstavljeno je mnoštvo li?nih pripovesti
koje ži vo oslikavaju s tra š nu cenu koju je
l juds ka ra s a pl a ti l a da bi ops ta l a .
Od doktora Kva nga Džingšua, kineskog
l eka ra koji je pregl eda o „Nul tog
pa ci jenta“, pa do Pola Redekera , kra jnje
kontroverznog a utora Na ra ndža s tog
pl a na, Bruks je ra zgovarao s a vi š e va žni h
u?es nika ra ta od bilo koga. I za bel eži o je
s vedo?enje veterana i z Bi tke za Jonkers ,
ja pa nskih „novih samura ja “ i pri pa dni ka
ga rni zona u dvorci ma s everne Evrope.
Bruks ovi intervjui , me?uti m, ni s u s a mo
s vedo?a ns tva o toku jedne teš ke i
nei zvesne pobede, ve? i svojevrs ta n os vrt
na s vet kakav je bi o i ka ka v ni ka da vi š e
ne?e biti – na zl o ili na dobro. On je s abrao
i zva nreda n ma teri ja l za s ve budu?e
i s traživa?e Svetskog ra ta Z, dokument i z
koga ?e pos l era tne genera ci je s hva ti ti
ka ko su zaraženi prošvercovani na za pa d,
za š to s u pojedi ne vl a de žrtvova l e, a
pojedine spasle svoje civi l e, zbog ?ega je
kuba ns ki pezos pos ta o na jja ?a va l uta .
Da bi i zgra di o s vet s vog Bes pu?a ,
Mekdonald je morao da nadogra di (?i ta j:
pri l agodi, izmeni) ra ci ona l i s ti ?ki pri nci p
mi ts kim (mitotvorni m, bi l o bi pra vi l ni je
re?i ) paze?i istovremeno da ne odl uta u
eps ku fa nta s ti ku (š to mu o?i to ni je bi o
ci l j). Na ra s ta nje mi ts ke di menzi je
omogu?i l o je i zbega va nje pretera nog
obja š nja va nja koje je prekri veno
a rheti ps kom koprenom. Za to nema
ni kakvog opravdanja za talenat s kitnice da
popra vi s ve meha ni ?ke kva rove, za
gi ta ristu koji i zaziva kišu, misti?ne veš ti ne
s ta rca Jeri hona , a tra ga nje za drugi m
vremenima i dimenzi ja ma (i gubl jenje u
nji ma kroz pre?i ce) s e podra zumeva ,
jednako kao i gajenje dece u tegl a ma i l i
proro?a ns ki zna ?a j ta pi s eri je-s l i kovne
knji ge; ?a k je i obezlju?ena sila kompani ja
ukl opljena u ovu sliku, ogrnuta pa kl eni m
pl a menovima i s mra dom, dok na s uprot
njoj s toje bogovi sa dosta l judskog u s ebi .
Ma gi jski doži vl ja j s veta , da kl e, unos i u
ra ci ona l no s i l e koje s e ne da ju l a ko
obja sniti, a ovakav a malgam dozvoljava da
s e odnosi, postupci i karakteri pojedinaca i
grupa sagledaju u ra vni simbola, te da se u
nji ma vi de dubl ji pri nci pi egzi s tenci je.
poezija
A rgus Book s Onl i ne Magazi ne
93