Alergije ALERGIJE - SEMINARSKI RAD - JOSIP JAMBRIŠKO | Page 5

2. RAZRADA TEME
2.1. OSNOVNO O ALERGIJAMA
Alergija je dvosložna riječ grčkog porijekla (allos ergos), a prevedena na hrvatski jezik
znači drugačije djelovanje. Alergije su neprimjeren način imunološkog reagiranja organizma
na supstance ili tvari iz neposredna okoliša, koje su za većinu ljudi neškodljive i bezopasne.
Te, u principu posvuda prisutne tvari, nazivaju se antigeni ili alergeni.
Alergije imaju genetsku komponentu. Ako jedan od roditelja ima alergije,
najvjerojatnije će alergiju imati i svako treće dijete. Ako alergije imaju oba roditelja, vrlo je
vjerojatno da će ih dobiti i njihova djeca. Odrasli se obično ne riješe svojih alergija, no kod
djece alergije mogu i prestati dolaskom u pubertet. Iako se ljudi rađaju s genetskim
predispozicijama za alergije, ponekad ih ne razviju do zrelije odrasle dobi. Alergije se češće
prenose na dijete s majke, nego s oca. Iako je genetsko nasljeđe važno za prognozu tko će
dobiti alergije, a tko neće, ono nije jedini faktor. Roditelji s alergijama nemaju uvijek djecu s
alergijama, a vrijedi i obrnuto. Važnu ulogu ima i utjecaj okoline. Osoba mora biti izložena
alergenu da bi razvila alergiju na njega. Za alergije je važno i vrijeme prvog izlaganja. Mnoga
djeca razviju alergije kao bebe, prije nego što se njihov imunološki sustav do kraja razvije pa
kada porastu, više nemaju alergije.
2.2. NAJČEŠĆE VRSTE ALERGIJA
Postoje razne vrste alergija, a najčešće su: peludne alergije, kronične alergije,
neurodermatitis, bronhijalna astma, alergijski rinitis te alergije drugih organa (crijeva i oči).
Peludne alergije su sezonske alergije. Reakcije na ranocvatuće biljke (lijeska, joha,
vrba, breza) dolaze od siječnju do travnju, a zatim slijede trave, žitarice itd. U kasno ljeto
najveći problem čini ambrozija. Kada je sunčano i suho vrijeme, koncentracija peludi u zraku
je najveća. Ako su simptomi isti i kod vlažnog vremena, osoba je vjerojatno alergična i na
plijesan. Zagađen okoliš doprinosi agresivnijim alergijama s jačim simptomima. Peludnu
strukturu u današnje vrijeme mijenjaju teški metali, pesticidi, ispušni plinovi automobila te
industrijska dimna prašina. I kod uspješno liječenih pacijenata, simptomi se mogu vratiti ako
4