Alergije ALERGIJE - SEMINARSKI RAD - JOSIP JAMBRIŠKO | Page 11

Da bi liječenje i prevencija alergijskih bolesti bili uspješni, potrebno je izbjegavanje
alergena. U slučaju bolesti dišnog sustava potrebno je izbjegavati cjelogodišnje i sezonske
alergene. Bolesnici preosjetljivi na kontaktne alergene kao što su razni metali trebaju
izbjegavati predmete i nakit izrađen od metala. Ponekad se preporučuje oblačenje pamučnih
rukavica u kontaktu s metalima koji se ne mogu izbjeći. Izbjegavanje alergena može pomoći
da se prepozna radi li se o uzročniku bolesti kao što je to moguće kod sredstava za njegu i
uljepšavanje kože. Alergeni se mogu naći u kremama, losionima ili čak u ljekovitim
pripravcima za lokalnu primjenu. Bolesnici preosjetljivi na lateks, koji jesastojak gumenih
proizvoda, također trebaju biti oprezni s kozmetičkim pripravcima. Bolesnici alergični na
otrov insekata trebaju biti oprezni za boravka u prirodi te imati pribor za samopomoć.
Da bi se znatno ublažili simptomi alergije potrebno je kontrolirati okoliš u kojem se
boravi. Treba izbjegavati ili eliminirati tvari koje uzrokuju alergijsku reakciju. Nakon
povratka u zatvoreni prostor, nosnu sluznicu potrebno je isprati da bi se odstranili nakupljeni
alergeni. S obzirom da se zrnca peludi hvataju za kosu, kožu i odjeću, nakon boravka na
zraku, potrebno se otuširati i promijeniti odjeću da bi se što prije smanjila izloženost
alergenima. Ispiranje nosne sluznice trebalo bi kod alergičara biti dio svakodnevne higijene, a
prednost se daje tlačnom ispiranju posebnim sustavima, s obogaćenom morskom soli.
Izloženost će se smanjiti i prozračivanjem prostora u kojem se boravi, najbolje navečer kada
su koncentracije peluda u zraku najniže. Da bi simptomi alergije bili što manji, postoje
različiti dodaci prehrani i biljni preparati kojima se može pomoći, a neki od tih dodataka
prehrani su kozje mlijeko, kozlinac, kalcij i vitamin C te ulje crnog kima. Svakako svi se ti
dodaci mogu koristiti uz prethodni dogovor s liječnikom.
Mjere prevencije kod alergijskih bolesti mogu se odnositi na opću populaciju ili na
djecu visokog rizika, tj. djeca čiji jedan ili više najbližih srodnika (majka, otac, sestra ili brat,
imaju dokazanu alergijsku bolest) Za različite alergijske bolesti potrebni su različiti pristupi.
Primarna prevencija se odnosi na zdravu djecu s ciljem da se prevenira razvoj alergijskih
bolesti, a uključuje mjere sprečavanja senzibilizacije na inhalacijske i nutritivne alergene u
djece visokog rizika. Sekundarna prevencija uključuje mjere za prevenciju pojave simptoma i
daljnjeg napredovanja bolesti u djece koja već boluju od alergijskih bolesti i to su postupci
kojima se smanjuje izloženost alergenima u senzibiliziranih bolesnika. Za sve alergijske
bolesti mjere sekundarne prevencije podrazumijevaju eliminaciju i izbjegavanje uzročnih
alergena na koje je dijete senzibilizirano i koji uzrokuju simptome bolesti. To kod alergije na
hranu znači eliminacijska dijeta, a kod alergijskih bolesti dišnih organa provođenje mjera
10