KRAS, NOTRANJSKO
Edukativna ekskurzija KSG-a
Tekst i fotografije: Mario Krpanić
Kako je u zadnje vrijeme KSG-u
sve teže popuniti izletnički autobus, ovu ekskurziju odlučili smo
zajednički organizirati s kolegama
bilozima i geolozima. Priključio
nam se i student iz Rumunjske koji
je neko vrijeme boravio u Zagrebu pa je zainteresirao ovaj izlet. I
tako se jednog oblačnog jutra kod
Boćarskog doma okupilo 40-ak
studenata spremnih na pustolovinu.
Cilj nam je bio posjetiti Sloveniju,
točnije Notranjsko-krašku regiju i
neke od poznatih krških oblika koji
se tamo nalaze.
Nakon opskrbe na benzinskoj
pumpi, stigli smo u regionalni park
Škocjanske jame. Park je smješten
na JZ Slovenije, u području koje
se naziva “klasični kras” jer su
se tu istraživači prvi put susreli s
tipičnim krškim oblicima. Iz ovog
područja potječe i međunarodni
termin “dolina” (nazvan po Velikoj
i Maloj dolini koje su smještene tik
prije nego što Reka počne ponirati
u Škocjanski špiljski sustav). 1986.
park je upisan na listu svjetskog
naslijeđa UNESCO-a.
Stigavši na recepciju parka morali smo malo pričekati, a zatim
nam je dodijeljen vodič s kojim
je započeo naš obilazak. Tokom
posjeta saznali smo neke zanimljive stvari poput toga da su špilje
duge gotovo 6km i da je visinska
razlika između površine i najniže
točke 209 m. Bili smo iznenađeni
kad smo vidjeli oznaku do koje je
Reka “narasla” i poplavila špilje
prije kakvih 40-50 godina.
36
Nakon izlaska, popeli smo se na
vidikovac odakle puca prekrasan
pogled na “izbijanje” Reke iz
podzemlja pa nismo propustili priliku za fotografiranje...društvo nam
je u jednom trenutku pravio i veliki bijeli samojed koji je vidjevši
grupu ljudi nakratko pobjegao od
vlasnika :)
interaktivno prikazali djelovanje
vodnog sistema jezera i okolnog
područja. Iz toga smo naučili
mnoge stvari npr. da jezero u svibnju ili lipnju presuši (ponekad i
zimi) zbog opadanja razine vode u
podzemlju, a da se obično najesen
ponovno puni zbog povećanja razine vode usred brojnih padalina.
Kako su se na
maketi simulirala godišnja
doba, tako su
se i u pozadini čuli mnogi
zvukovi
faune koja je
karakteristična
za to godišnje
doba, što je
sam ukupan
dojam učinilo
još boljim.
Kasnije smo
Pogled na Reku s vidikovca
otišli
do
Nakon Škocjanskih jama krenuli samog jezera i prošetali malo uz
smo put Cerknice blizu koje se obalu, a zatim krenuli put Hrvatnalazi Cerkniško jezero.
ske. Na povratku smo u Cerknici
Jezero je nastalo potapanjem polja
u kršu, površina mu je oko 24 km²,
a može se povećati i do 36 km² te
je najveće jezero u Sloveniji. U
Cerknici smo posjetili muzej Jezerski hram u kojem smo od zaposlenika muzeja putem power point
prezentacije saznali o obilježjima
naseljenosti, tradiciji i gospodarstvu ovog kraja, kao i o flori i fauni
koja je ovdje izuzetno bogata.
Također su nam prikazali i maketu Maketa Cerkniškog jezera i
naselja koja ga okružuju
Cerkniškog jezera gdje su nam