studentskih aktivnosti (ili bar sudjelovanju u njima) da se ohrabre i
uključe u rad Kluba. Kasnije, kad
postanete dio utrke na radna mjesta (kojih za geografe uvijek ima
manje nego što bi trebalo) bit ćete
zahvalni i Klubu i sami sebi jer
to je ono što poslodavci traže od
vas – inicijativa i široki interesi.
A gdje ćete bolje mjesto za pokazivanje inicijative i širokih interesa
od Kluba? Koji vas čeka doslovce
– na hodniku! :) Uključite se i
doživite možda najljepše trenutke
tijekom studija sa svojim kolegama koji su jednako entuzijastični
za otkrivanjem novih prostora kao
i vi. I vjerujte, neće vam biti žao.
Sretno
Ana Popović
MOTIVACIJSKI VIKEND
Tekst: Mateja Horvat & Matija Markušić
Fotografije: Mario Krpanić
Jednog ranog zimskog subotnjeg jutra, okupila se
grupa studenata na samoborskom autobusnom kolodvoru i krenula u avanturu za pamćenje. Nakon kraćeg
razgledavanja grada uslijedila je okrijepa u kultnom
samoborskom kafiću ‘U prolazu’. Uz vrući čaj i
kremšnite netom izvađene iz peći, dobili smo upute
i pravila za igru čiji je zadatak bio pronaći predmete
(svinjice, brodiće, vlakiće i slične opasne naprave) po
cijelom gradu pomoću plana grada i zadanih smjernica. Osim nas (čak dvoje) brucoša, na vikendu su
nam se pridružili i kolege iz Zadra, koji su sudjelovali
u sklopu EGEA razmjene Zadra i Zagreba.
Nakon napornog lutanja, glavinjanja i vrludanja
gradom zadnja postaja bila je još kultnija kavana
‘Livadić’. Veliko finale održalo se na glavnom
samoborskom trgu gdje smo podijeljeni u ekipe
morali izvršiti i zadnji zadatak, natjecanje u jedenju
kremšnita. Pravila su povez oko očiju i ruke iza leđa,
dok ostala dva suigrača sudjeluju tako da jedan drži
tanjur, a drugi „navigira“. Rijetko tko može zamisliti
kakav je užitak kad ti timski kolega u želji da što prije
smaže kremšnitu, izgricka prste. Ne treba niti govoriti kakav smo prizor pružili ljudima na trgu. Ovo je
definitivo bila igra u kojoj je bilo važno sudjelovati,
a ne pobijediti; očito možete zaključiti da naša ekipa
nije pobijedila. :)
Nakon temeljitog čišćenja, uputili smo se i prema krajnjem odredištu, planinarskom domu Skaut (na slici).
Laganom šetnjom po Žumberačkom gorju stigli smo
umorni, žedni i gladni do našeg prenoćišta. Srećom,
za naše probleme pobrinuli su se naši dragi, stariji
(pardon iskusniji) kolege, serviravši nam odličan
grah.
Napokon je došlo i do trenutka i glavnog razloga
našeg dolaska, prezentacije faksa. Draga naša Matea
objasnila nam je sve pojedinosti o studiju geografije,
dala savjete o različitim temama, te općenito uputila
u studiranje i život faksa. Uslijedio je tulum, gdje se
već po drevnom običaju (karakterističnom za gotovo
sve geografe u Europi, kako smo kasnije doznali)
održao DC. Što reći, bila je to neprospavana noć puna
odlične glazbe, plesa i zabave.
Sljedeće jutro smo se polako oporavljali od svih problema i glavobolja uzrokovanih prošle noći te polako
krenuli prema Zagrebu. Iako je za brucoše tradicionalno bila predviđena „šetnja“ uzbrdo do autobusne
stanice, ipak su nam se smilovali i odvezli autom do
Samobora.
Za kraj, motivacijski vikend je bio stvarno super,
sve pohvale organizacijskom timu, te svim budućim
brucošima toplo preporučamo takve i slične doga