Susret bijele i crne vode - uljev Rio Negra
u Rio Solimores (Amazon) kod Manausa
(Izvor: http://lucysgeogblog.blogspot.com/2006_
10_01_archive.html)
Xingu i Rio Tapajos. Kao treća i posljedna vrsta dolazi crna voda koja je izrazito kiselog svojstva (pH u
rasponu 3-5). Usprkos tamnoj boji, voda je iznimno
prozirna sa vidljivošću prema dubini od 9 metara.
To svojstvo ubraja ju među najčišće vode na svijetu.
Tamnu boju dobiva od otpalog lišća koje pušta tanin
i ostataka biljaka u vodi. Budući da je voda prilično
kisela i siromašna hranjivim tvarima, samo posebne
vrste životinja i drveća mogu rasti u njenoj okolici.
Područje prekriveno ovom vodom najsiromašnije
je područje u amazonskom području što se tiče
životinja.
Svi ti negativni uvjeti za život nisu smetali i spriječili
cikladima koji su se upravo u tom području fantastično
razvili: Pterophyllum, Symphysodon i Uaru. Najčešća
lokacija crnih voda su zapadna i središnja Amazona.
Tipičan predstavnik je rijeka Rio Negro, po širini korita jedna od većih rijeka na svijetu.
Za amazonsku prašumu danas se veže sinonim ‘’pluća
našeg planeta’’ jer reciklira ugljični dioksid u kisik
i upravo se 20% svjetskog kisika proizede u kišnim
šumama Amazone. Danas se to šumsko područje uzima najvećim na svijetu jer prekriva skoro 500 milijuna hektara površine obuhvaćajući Brazil, Venezuelu,
Kolombiju, Ekvador i Peru. Upravo u tom golemom
šumskom području žive brojne životinjske i biljne
vrste čiji život i opstanak ovisi o rijeci Amazoni. No
danas je situacija sasvim drugačija i mračnija. Ljepota,
veličanstvenost šume je neopisiva. Međutim unutarnja dinamika šume je zamršen sustav, tako da bilo koji
poremećaj u jednom dijelu može dovesti do razaranja
ili pak uništenja cjeline. Ljudska aktivnost uništava
ono što je priroda stvorila. Danas je u području Ama-
zone već kritična situacija i sigurnosni alarm je polako već uključen. Ako se nastavi ovakvim uništenjem
cijelog tog područja za 50 godina amazonska šuma
će gotovo u potpunosti nestati sa lica Zemlje. Tu se
mogu još ubrojiti i požari, koji se u novije vrijeme sve
više javljaju i pridonose uništavanju cijelog sustava.
Nevjerojatna je činjenica, ali ipak istinita, da 100 000
hektara šume svaki dan nestaje djelovanjem čovjeka
i motorne pile!! Posljedice svega toga svakome od
nas su već jasne, manje šuma vodi manjoj proizvodnji kisika što povećava opasnost od globalnog zato-
Deforestacija u brazilskoj Amazoni od
1990.-2003.
(Izvor: http://rainforests.mongabay.com/amazon/2004_deforestation.html)
Porječje Amazone većim dijelom čini
prašuma - “pluća našeg planeta”
(Izvor: http://earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/
NewImages/images.php3?img_id=17693)
29